Već dvadesetak godina se javljaju ljudi koji su zabrinuti zbog navodne povezanosti ili smatraju da cjepiva uzrokuju autizam. Jedan od sastojaka cjepiva koji je bio naglašavan kao mogući uzročnik je tiomersal, koji se koristi kao konzervans u nekim cjepivima. Međutim, dostupni dokazi iz epidemioloških istraživanja ne nalaze argumente u prilog povezanosti tiomersala iz cjepiva s autizmom.
– Sažeci istraživanja koja je proveo američki CDC o povezanosti tiomersala i autizma.
Američki Institute of Medicine (IOM) je 2004. godine objavio pregled znanstvene literature u kojem zaključuje da dostupni podaci govore u prilog odbacivanju povezanosti cjepiva koja sadrže tiomersal s autizmom.
– Izvještaj IOM iz 2004. godine.
Isti taj institut proveo je vrlo temeljit pregled stručne i znanstvene literature s ciljem utvrđivanja povezanosti raznih cjepiva, neovisno o sastavu cjepiva, s određenim navodnim nuspojavama cjepiva i zaključio da ni jedno cjepivo nije povezano s nastankom autizma te da su cjepiva općenito sigurna za upotrebu u dječjoj i odrasloj dobi, a da se (druge) ozbiljne nuspojave rijetko javljaju.
– Cijeli izvještaj IOM iz 2011. godine.
Od brojne kvalitetne stručne i znanstvene literature na temu navodne povezanosti cijepljenja s autizmom, tek je dio u cijelosti lako dostupan na internetu. Ovdje stavljamo poveznice na dva istraživanja čiji su izvještaji u cijelosti dostupni u obliku objavljenih članaka, za one koji se žele temeljitije upoznati s tematikom.
S obzirom da je uzrok autizma za sada nerazjašnjen, za one koji doista žele saznati u kojem smjeru idu znanstvena istraživanja o mogućim mehanizmima autizma, za početak preporučujemo poseban broj časopisa Nature iz studenog 2012. godine ili stranicu američkog CDC-a posvećenu autizmu.
Nedavne izjave i do sada objavljeni radovi dr. Lucije Tomljenović (npr. članak „Do aluminum vaccine adjuvants contribute to the rising prevalence of autism?“ objavljen u Journal of Inorganic Biochemistry 2011. u kojem navodi da je velika povezanost između aluminija iz cjepiva i autizma) ne doprinose novim spoznajama o sigurnosti cjepiva, niti otkrivanju uzroka autizma. Njezin je rad u kojem postavlja hipotezu o povezanosti aluminija u cjepivu s autizmom vrlo opširno analiziran od strane dr. Davida Gorskog, koji pod pseudonimom „oracle“ piše znanstvene blogove. Ukratko, dr. Gorski navodi: „dr. L. Tomljenović donosi pogrešne zaključke na temelju ekološke studije u kojoj je uspoređujući učestalost autizma u nekim zemljama i broj cjepiva koja djeca u tim zemljama primaju prema programima cijepljenja, uočila da zemlje koje imaju više autizma imaju više cjepiva u programima cijepljenja. Na temelju toga je zaključila da bi mogla postojati uzročno-posljedična veza količine aluminija u cjepivima s nastankom autizma. Takav je način zaključivanja pogrešan. Čak postoji ime za to: „ecological fallacy“. Naime, na temelju takvih studija može se samo postaviti hipoteza o nekoj povezanosti, ali takve studije ne mogu ukazati na stvarno postojanje uzročne povezanosti.
Za provjeru hipoteze o uzročnoj povezanosti potrebno je provesti istraživanje u kojem će se pratiti djeca koja su primila veće ili manje količine cjepiva (tako da se za svako dijete točno zna koliko je cjepiva ili aluminija u cjepivu primilo), pa praćenjem kroz određeno razdoblje gleda se ima li razlike u učestalosti bolesti između djece koja imaju različitu izloženost. To su kohortne studije. Alternativno, mogu se raditi casecontrol studije, koje na uzorku bolesne djece (case) i uzorku zdrave djece (control) retrospektivno utvrde koliko su cjepiva/aluminija primila bolesna, a koliko zdrava djeca, te postoji li razlika u izloženosti cjepivu/aluminiju između bolesne i zdrave djece. Bez obzira na to koje istraživanje koristimo, da bi se dokazala uzročno-posljedična povezanost potrebno je napraviti niz neovisnih istraživanja.”.
Ozbiljna istraživanja su provedena, s ciljem utvrđivanja povećava li cijepljenje rizik od autizma (nisu bila usmjerena specifično na aluminij, ali ona koja su mjerila broj primijenjenih doza cjepiva su indirektno uspoređivala djecu koja su primila različite količine aluminija) i sva su ili opovrgnula uzročnu povezanost aluminija s autizmom ili našla da nema dovoljno dokaza za zaključivanje o uzročnoj povezanosti.
Tiomersal je vrlo učinkovit konzervans koji se koristi kako bi spriječio bakterijsku kontaminaciju cjepiva. Upotrebljava se više od 50 godina. Sadrži etil-živu, za razliku od metil-žive koju možemo naći u zagađenoj ribi i morskim plodovima. U izrazito visokim koncentracijama metil-živa može biti toksična za ljude, posebice za neurološki razvoj dojenčadi. Zadnjih godina, nekoliko značajnih znanstvenih istraživanja ukazalo je da tiomersal sadržan u cjepivu ne dovodi do ozbiljnih neuroloških poremećaja, uključujući autizam. Bez obzira na to što je dokazano da tiomersal u količinama u kojima se nalazi u cjepivima ne uzrokuje nikakva oštećenja zdravlja, kako se načelno želi smanjiti izloženost ljudi živi, proizvođači cjepiva dobrovoljno su promijenili metode proizvodnje cjepiva kako bi proizveli cjepiva koja tiomersal ne sadrže ili ga sadrže samo u tragovima.