Cijepljenje, zarazne bolesti i planiranje operacijskog zahvata u djece

Autor: Dr.sc. Ana Jurin Martić dr.med., spec.anest.reanimatologije i inten.liječenja

Poznavanje vremena inkubacije najvažnijih zaraznih bolesti dječje dobi olakšava planiranje elektivnih kirurških zahvata. Kod sumnje na izloženost, što otkrivamo
detaljnom anamnezom, treba pri dodjeli termina za zahvat obratiti pažnju na vrijeme
inkubacije.

Cijepljenje

Uzimajući u obzir učestalost postupaka cijepljenja, osobito u prvih 13 mjeseci života, pedijatrijski anesteziolog susreće se s kliničkom problemom nedavno cijepljenog djeteta ili djeteta u kojeg je cijepljenje predviđeno, a koje je ujedno predviđeno za kirurški zahvat ili postupak u anesteziji. 

Problem se manifestira dvojako:

1. U sklopu operacijskog zahvata u općoj anesteziji mogu se pojaviti blagi, prolazni imunosupresivni učinci (limfopenija, smanjena aktivnost fagocita, smanjena proizvodnja antitijela, fiksacija komplementa) koji teoretski mogu oslabiti aktivnost već primijenjenog cjepiva. Ipak, ne postoje dokazi za klinički relevantne interakcije između već provedenog cjepiva i opće anestezije, niti dokazi za povišenu stopu komplikacija.
2. Nuspojave cjepiva mogu biti pogrešno interpretirane kao poslijeoperacijske komplikacije. Nuspojave inaktivnih cjepiva manifestiraju se najčešće od 2. do 5. dana, dok se nuspojave atenuiranim uzročnicima manifestiraju od 7. do 21. dana. Stoga s, prema nekim europskim smjernicama, preporuča elektivni zahvat odgoditi 14 dana nakon cijepljenja sa živim oslabljenim uzročnicima, a nakon cijepljenja s umrtvljenim uzročnicima dovoljno je odgoditi ga 3 dana.

Obzirom se nuspojave inaktivnih cjepiva manifestiraju najčešće od 2. do 5. dana, dok se
nuspojave atenuiranim uzročnicima manifestiraju od 7. do 21. dana, u ustanovi u kojoj ja radim, preporučamo planirati cijepljenje inaktivnim cjepivima minimalno 7 dana prije zahvata, odnosno 21
dan prije za živa cjepiva.