Danas manje ljudi kaže da bi se cijepili protiv COVID-a 19 nego prije tri mjeseca
Danas manje ljudi kaže da bi se cijepili protiv COVID-a 19 nego prije tri mjeseca
Svijet se još uvijek bori s obuzdavanjem pandemije. Provođenje testiranja i praćenja kontakata suočava se s problemima, a neke zemlje – posebno u Europi – ulaze u novi ciklus lockdowna i sve veće premorenosti od pandemije. No, čini se da jača još jedna pojava – opiranje cijepljenju protiv COVID-a 19.
Brojne farmaceutske tvrtke rade na ispitivanju cjepiva, dok razne organizacije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Gavi i CEPI, također nastoje osigurati da sva buduća rješenja budu dostupna onima kojima su najpotrebnija. Napredak u proteklih nekoliko mjeseci približio je svijet lansiranju cjepiva, a primjerice upravo ovog tjedna stižu vijesti kako je liječnicima u Velikoj Britaniji rečeno da budu spremni za primjenu cjepiva do Božića.
No, ovo najnovije istraživanje koje su proveli Svjetski ekonomski forum i Ipsos pokazuje da je povjerenje u cjepivo protiv COVID-a 19 od kolovoza u padu, te da sve manje ljudi na svijetu kaže da će se njime cijepiti.
Opadanje povjerenja
Istraživanje pokazuje da se u 15 zemalja prosječno 73 % odraslih snažno ili donekle slaže s izjavom “kad bi cjepivo za COVID-19 bilo dostupno, cijepio bih se“. Prije tri mjeseca ta je brojka iznosila 77%. U to vrijeme manjak povjerenja u cjepivo bio je dovoljno značajan da bi mogao ugroziti njegovu učinkovitost u zaustavljanju pandemije.
Danas je povjerenje u cjepivo smanjeno za 4 postotna poena u odnosu na vrijeme prije tri mjeseca. Spremnost na cijepljenje opala je u 10 od 15 zemalja, a ponajviše u Kini, Australiji, Španjolskoj i Brazilu. Ipak, više od četiri petine stanvnika Indije, kontinentalne Kine, Južne Koreje i Brazila kažu da bi se cjepili ako bi cjepivo bilo dostupno – u usporedbi s nešto više od njih 50 % u Francuskoj i otprilike dvije trećine u SAD-u, Španjolskoj, Italiji, Južnoj Africi, Japanu i Njemačkoj.
Zašto se ljudi protive cijepljenju
Razlozi zbog kojih su ljudi neskloni cijepljenju su različiti. Na globalnoj razini, 34 % ljudi navodi zabrinutost zbog nuspojava, a zabrinutost zbog prebrzog tijeka kliničkih ispitivanja iskazuje njih još 33 %. Među onima koji se ne bi cijepili, zabrinutost zbog nuspojava najviše se navodi u Japanu (62 %), dok se prevelika brzina kliničkih ispitivanja najviše spominje u Brazilu i Španjolskoj (oko 48 % u obje zemlje).
Globalno, svaka deseta osoba kaže da je protiv cjepiva općenito (uključujući 14 % u Indiji i Južnoj Africi), da ne vjeruju da će cjepivo biti učinkovito (15 % u Njemačkoj) ili kažu da je rizik od dobivanja COVID-a nizak (20 % u Kini i 19 % u Australiji). Otprilike svaka četvrta odrasla osoba (24 %) u 15 zemalja smatra da je šansa za dobivanje COVID-19 toliko mala da cjepivo uopće nije potrebno. Kao osobito sklone složiti se s ovom izjavom ističu se punoljetne osobe u Indiji (52 %). Slijede, iako u bitno manjem broju, Sjedinjene države s 31 %, dok će se u najmanjoj mjeri s time složiti Kanađani, kojih samo 16 % dijeli ovo mišljenje.
Kada bi se ljudi pristali cijepiti?
Istraživanje je također proučavalo koliko bi se brzo ljudi pristali cijepiti. Polovica odraslih u svijetu (52 %) kaže da bi se cijepili u roku od tri mjeseca nakon što cjepivo protiv COVID-a 19 bude dostupno svima. U Meksiku bi to učinilo više od dvije trećine ispitanika (71 %), u Brazilu i Kini (68 %), ali i manje od jedne petine u Francuskoj i Španjolskoj (38 %). Čak 90 % ispitanih u Kini i 86 % u Južnoj Koreji kaže da bi se cijepilo u prvoj godini dostupnosti cjepiva protiv COVID-a 19, u usporedbi sa samo njih 54 % u Francuskoj.
Na pitanje koliko brzo misle da će prva cjepiva protiv COVID-a 19 biti dostupna za opću uporabu, u prosjeku samo 45 % svih odraslih u 15 zemalja vjeruje da će prvo cjepiva biti dostupna za opću upotrebu u sljedećih šest mjeseci. To uključuje i 16 % onih koji očekuju da cjepivo bude spremno u roku od tri mjeseca. Nasuprot tome, 55 % ispitanika smatra da će za to trebati devet mjeseci ili više, uključujući njih 18 % koji smatraju da će biti potrebno najmanje 18 mjeseci. Uvjerenje da će cjepivo biti dostupno u sljedećih šest mjeseci najraširenije je u Kini (75 %), Indiji (72 %), Brazilu (67 %) i SAD-u (57 %); najniže je u Francuskoj (26 %), Španjolskoj (30 %) i Japanu (32 %).
Cjepiva neće djelovati ako ih ljudi ne budu uzimali
Stručnjaci procjenjuju kako će najmanje 70 % stanovništva morati postati imuno na virus da bi se zaustavilo širenje COVID-a 19 u populaciji. Da bi se to ostvarilo, povjerenje javnosti u cjepivo mora biti na posebno visokoj razini, a sadašnji manjak povjerenja mogao bi biti dovoljan da limitira njegovu učinkovitost. Opće protivljenje cijepljenju WHO je istaknuo kao jednu od deset najvećih prijetnji svjetskom zdravlju u 2019. godini, a koje utječu ne samo na javno zdravstvo već i na poduzetništvo i gospodarstvo. Iako brojke u ovoj najnovijoj studiji pokazuju da povjerenje u cjepivo protiv COVID-a 19 u cjelini nadmašuje nepovjerenje, rastući otpor prema cijepljenju je značajan te se naglašava da cjepivo neće funkcionirati ako ga ljudi ne budu uzimali.
Preveo: Ivan Kraljević
Izvor: www.weforum.org