Hidroksiklorokin i COVID-19: priča o populizmu i natražnjaštvu – The Lancet

Nathan Peiffer-Smadja, Mathieu E Rebeaud, Anthony Guihur, Yahya Mahamat-Saleh, Thibault Fiolet

Sa zanimanjem smo pročitali članak Estelle Ektorp u kojemu autorica opisuje prijetnje smrću upućene Marcusu Lacerdi nakon ispitivanja klorokina kao lijeka za COVID-19 u Brazilu. Dajemo Lacerdi punu potporu i ovom prilikom opisujemo svoje iskustvo u Francuskoj i Švicarskoj nakon objavljivanja meta-analize o hidroksiklorokinu, sa ili bez azitromicina, u liječenju bolesti COVID-19.

Metaanalizom je obuhvaćeno 11 932 sudionika liječenih hidroksiklorokinom, 8081 hidroksiklorokinom i azitromicinom i 12 930 pacijenata u kontrolnoj skupini. Hidroksiklorokin nije značajno povezan sa smrtnošću: skupni relativni rizik (RR) iznosio je 0,083 (95% CI 0,65-1,06) u svih 17 studija i 1,09 (0,97-1,24) u tri randomizirana kontrolirana ispitivanja. Hidroksiklorokin s azitromicinom je povezan s povećanom smrtnošću (RR 1,27, 95% CI 1,04-1,44; sedam studija).

Nekoliko autora rada postalo je metom nasilne kampanje uznemiravanja na društvenim mrežama i primilo stotine uvreda, ksenofobnih poruka, anonimnih telefonskih poziva i prijetnji, uključujući prijetnje smrću. Sve to bilo je popraćeno javnim dijeljenjem njihovih podataka za kontakt, uključujući poštanske adrese, na Facebook grupama sa stotinama tisuća članova. Na isti način Ektorp opisuje reakciju na Lacerdino ispitivanje.  U agresivnoj komunikaciji i internetskoj kampanji dezinformacija o metaanalizi sudjelovali su i pojedini profesori iz polja medicine i drugih znanosti, kao i neki francuski političari.  Prešli su granice znanstvene rasprave i zašli u sferu politike.

Cilj takvog ponašanja jest prestrašiti istraživače i liječnike i ušutkati ih. Međutim, šutnja bi bila najgori mogući odgovor na takvo ponašanje, jer ostavlja društvo bez obrane od populizma i natražnjaštva.

U kontekstu neizvjesnosti i tjeskobe zbog pandemije, u vremenu kad su se usrdno čekale jasne i dostupne medicinske informacije, šutnja je medicinsku komunikaciju ostavila na milost i nemilost pojedincima vještim u širenju neutemeljenih a navodno izvjesnih činjenica i nečuvenih pojednostavljenja.  Oni se odlično snalaze u novim oblicima komunikacije putem društvenih mreža i YouTubea. 

Suočeni s takvim komunikatorima, brojni liječnici i istraživači nisu znali objasniti niti složenost medicinskog procesa, niti da sumnja, neslaganje i dijalog među kolegama zapravo jamče kvalitetu medicine. To je duboko uzdrmalo vjerodostojnost medicinskog govora, a lažne nade i razočaranja stvorene neutemeljenim najavama potkopale su povjerenje u medicinska istraživanja.

Građani imaju pravo očekivati transparentne i poštene medicinske informacije.  Mi vjerujemo da je to presudno za suočavanje sa suvremenim izazovom medicinske komunikacije usmjerene široj javnosti kako bi se uspjelo vratiti povjerenje u medicinu i znanost.

Ovom izjavom potvrđujemo da nemamo sukob interesa.

Prevela: Marija Blagović

Izvor: thelancet.com