Kako pravilno održati raspravu o cijepljenju?

Kako pravilno održati raspravu o cijepljenju

Upitajte znanstvenike, liječnike ili odvjetnike bi li podržali raspravu između stručnjaka za cjepivo i osobe skeptične prema cijepljenju i odgovori će mahom biti negativni. Rasprava daje lažan dojam jednakosti među tim dvjema stranama, reći će. Kod situacija poput cijepljenja, gdje postoji jasan i znanstveno dokazan ispravan odgovor i pogrešan odgovor, nije prikladno udovoljavati zagovornicima antivakcinacijskog stava. Antivakseri su često karizmatični govornici koji igraju na emocije i bez zadrške predstavljaju laži i obmanjujuće brojke kao činjenice. Znanstvenici, međutim, obično nisu vični javnom govoru i često su im nepoznati mnogi argumenti antivaksera, jer se tijekom karijere bave pravom znanošću i rijetko koji ima vremena ganjati vjetrenjače dezinformacija.

Rasprava uživo je povelik izazov uključenima: ne mogu u hodu provjeravati izvore niti ispitati metodologiju navedenih radova.  Ako je naveden rad znanstveniku nepoznat, on ga možda neće stići pregledati pa odvratiti na odgovarajući način. Promatrači čuju prepirku, no ni oni ne stižu pratiti izvore brzinom kojom se predstavljaju.

Međutim, ljudi skeptični prema cijepljenju i dalje pozivaju na rasprave, pa kako je rijetko koji stručnjak voljan udovoljiti im, često u rasprave ulaze dobronamjerni ljudi koji ne uspijevaju adekvatno odgovoriti na antivakserske argumente na koje naiđu, a to je problem.

Srećom, jedna je Facebook grupa pronašla rješenje. “Razgovori o cjepivu: forum za pro- i anti-vaksere” je međunarodna skupina utemeljena na dokazima koja provodi politiku uljudne komunikacije među svim svojim članovima, kojih ima više od 17 000. Dobro su došli članovi širokog spektra stavova prema cijepljenju pod uvjetom da mogu poduprijeti svoje tvrdnje dokazima. U skupini ima različitih stručnjaka, od liječnika i medicinskih sestara do laboratorijskih znanstvenika, epidemiologa, odvjetnika i virologa. Ima i osoba neodlučnih glede cijepljenja, a njihovi stavovi variraju od neodlučnih no sklonih cijepljenju, do najodlučnijih protivnika cijepljenja. Tvrdnje moraju biti poduprte navodima, pa čitatelji rasprava mogu pratiti iste i sami procijeniti koliko su legitimni argumenti raspravljača.  Grupa je već polučila fenomenalne rezultate: procjenjuje se da se otprilike 1 000 antivaksera i neodlučnih predomislilo i odlučilo cijepiti od osnutka grupe 2017. godine.

Dana 16. svibnja na forumu je održan prvi pisani debatni razgovor. Sudjelovala su dva volontera: jedan znanstvenik koji se bavi krvno-moždanom barijerom, s doktoratom i akademskim radnim mjestom na američkom sveučilištu s pravom javnosti, i jedan samoproglašeni “samouki znanstvenik” koji širi opasne dezinformacije o autizmu i cjepivima. Sudionici i administratori grupe utvrdili su osnovna pravila rasprave. Objava u kojoj se odvijala rasprava bila je zaključana za sve članove osim njih dvojice do isteka dogovorenog vremena, nakon čega je otvorena svima koji su poželjeli komentirati.

Dogodilo se očekivano: znanstvenikova su stajališta i odgovori bili koherentni i brojno laičko čitateljstvo ih je lako slijedilo, a protivnik je petljao. Postalo je i više no očito da sudionik skeptičan prema cjepivu nije kvalificiran niti za čitanje literature o cjepivima, a kamoli za formiranje vlastitog mišljenja i nuđenje rješenja za navodno česta “oštećenja od cjepiva.”

I rasprava i sam njezin format su oduševili i zagovornike cjepiva i prethodno neodlučne članove.

Kako piše jedan član: „[Antivakseri] koji mislite sudjelovati u nekoj takvoj debati, molim pripremite se bolje, pogotovo ako možete birati temu o kojoj ćete raspravljati. Ovakvim raspravljanjem ne pomažete nikome tko je [protiv cijepljenja] ili [neodlučan]. K tomu, ako postavljate članak za člankom a sami niste u potpunosti upoznati sa sadržajem, sami sebi kopate jamu. Počinje mi se činiti da postoji razlog za to.”

Druga osoba piše: “80% mojih prijateljica je protiv cijepljenja. Moja su djeca redovito cijepljena […] ali ja se jako bojim cjepiva. To je uglavnom zbog stvari koje one dijele na Facebooku! Dodale su me i u neke grupe koje sam morala napustiti, jer sam zbog njih mislila da sam pogriješila što sam cijepila djecu. Sinoćnja je rasprava bila pravo osvježenje! Odagnala mi je sve brige. Voljela bih čitati još puno takvih rasprava!”

Razumljivo je da su stručnjaci oprezni glede rasprava. Televizijska rasprava uživo bi vjerojatno bila pogrešan pristup. No, nešto se mora učiniti u ovo naše doba društvenih mreža na kojima svatko može vidjeti i reći bilo što. Možda su rasprave u pisanom obliku pravi način da dođemo do potrebnih promjena.

Neodlučni i protivnici cijepljenja upravo se pripremaju za sljedeću raspravu, čiju će temu oni odabrati.

Vidjet ćemo što će iz toga proizaći.

Rachel Alter je nedavno diplomirala na Mailman školi javnog zdravstva na Sveučilištu Columbia. Počela je istraživati komunikaciju o cijepljenju dok je radila kao znanstveni novak pri Nacionalnom centru za pripravnost za prirodne katastrofe na Institutu za Zemlju Sveučilišta Columbia, a sada upravlja sadržajima vezanim uz cjepivo na stranicama društvenih mreža Hoda za znanost.

ZELENI Pitanje br. 3: Smatrate li da je za potvrđivanje ili pobijanje hipoteze u pokusu ključno imati kontrolnu skupinu?

PLAVI Dodao sam tekst koji sam želio istaknuti, naime da je ustanovljeno da je aluminij u moždanom tkivu bio sustavno povišen kod autizma.

ZELENI “Sustavno povišen” u odnosu na što? Kakve su vrijednosti aluminija nađene u kontrolnim mozgovima?

PLAVI To ranije nije određivano. Chris Exley je među prvima koji istražuju aluminij. Mislim da većina znanstvenika izbjegava područje aluminija u cjepivima zato što je teško objaviti te radove i teško je dobiti novčanu potporu.

ZELENI Dakle, u zdravom mozgu nema aluminija, je li tako?

PLAVI Mislim da se u znanosti uvijek preferira kontrolna skupina i placebom kontrolirana studija, ali ponekad je to nemoguće.

PLAVI Studija to ne tvrdi. Ona se bavi autističnim mozgovima

ZELENI Molim odgovorite na sljedeće pitanje. Kako bismo zaključili da u mozgu osoba s poremećajem iz autističnog spektra ima više aluminija nego u kontrolnim mozgovima, moramo dokazati da u kontrolnim mozgovima ima manje aluminija ili da ga uopće nema. Je li to točno ili nije?

Napisala: Rachel Alter

Prevela: Marija Blagović

Pridružite nam se u sličnim razgovorima na FB grupi: Cijepljenje/Vakcinacija