Lažne vijesti o COVID-19 na kineskim društvenim mrežama – lekcije za suprotstavljanje teorijama zavjere – theconversation.com

Teorije zavjere o COVID-19 bolesti od samog početka prate pandemiju. Jedan od važnih instrumenata nadvladavanja pandemije je i smanjenje utjecaja lažnih vijesti , koje je WHO nazvao „infodemijom“.

Teorije zavjere i lažne vijesti su globalni fenomen koji utječe na percepcije ljudi o drugim državama, no malo se zna o tome koje su teorije zavjere fokusirane na COVID-19 popularne na kineskim društvenim mrežama i što se iz toga može naučiti o suprotstavljanju glo fenomena lažnih vijesti.

Istraživači koji proučavaju društvene mreže i polemike, moji kolege i ja istražili smo teorije zavjere o porijeklu COVID-19 i pojašnjenja koja ih raskrinkavaju na kineskom ekvivalentu Twittera Sina Weibo, jednoj od velikih kineskih društvenih mreža.

Otkrili smo da popularne teorije zavjere na Weibu značajno odstupaju od onih u SAD-u, mnoge od njih o tome kako je virus proizveden u laboratoriju po nalogu državnih vlasti. Komentari i teorije zavjere koji okrivljuju SAD naročito su se intenzivirali tijekom kinesko-američkih (trgovinskih, prim. prev.) sukoba.

Rezultati istraživanja pokazuju kako i mnogi državljani SAD-a vjeruju u teorije zavjere oko COVID-19, ali većina tih uvjerenja uključuje pojedince poput Billa Gatesa, Anthonya Faucia ili pak neutemeljena alternativna objašnjenja nastanka bolesti poput 5G mreža.

Studirajući kineske društvene mreže uočili smo kako je raskrinkavanje lažnih vijesti efikasnije ako to čine žene ili influenceri koji na društvenim mrežama imaju veliku sljedbu. Također, raskrinkavanja su uspješnija ako se u njima citiraju znanstvenici kao izvori informacija. Vjerujemo kako bi te tehnike bile korisne ne samo u Kini, već i u drugim zemljama.

Nacionalizam i međunarodni sukob

Skupili smo i analizirali poruke o COVID-19 iz mase od 250 milijuna korisnika društvene mreže Weibo od 1.1. do 30.4. 2020. godine. Dok su teorije zavjere koje uključuju 5G tehnologiju, lažni dokumentarac „Plandemija“ i Billa Gatesa bile široko zastupljene u SAD-u, njihova popularnost na Weibo mreži nije bila velika (4.95%). Primarne teorije zavjere na Weibu vrtjele su se oko toga tko je stvorio COVID-19 kao biološko oružje: SAD, Kina, Japan ili neka druga zemlja.

Količina diskusija, spominjanja teorija zavjera i raskrinkavanja istih, naglašeno je porasla tijekom kinesko-američkog sukoba od siječnja do travnja 2020. To uključuje i ove situacije: trenutak kad predsjednik Trump prvi put spominje koronavirus kao „kineski virus“ (16.3.), više diplomatskih sukoba oko 25.3., zabranu imigracije koju je Trumpova administracija provela 21.4. i Pompeov „5G Clean Path“ (zabranu korištenja opreme „nepouzdanih dobavljača“, prim. prev.) 29.4. koji zahtjeva da sva bežična komunikacija između američkih diplomatskih predstavništva ne prolazi opremom „nepouzdanih“ tvrtki poput Huaweia.

Tijekom tih sukoba, primjetili smo i nagli rast komentara fokusiranih na okrivljavanje SAD-a kao izvorišta COVID-19.

Pandemija je naglasila globalni trend društava prema nacionalizmu.  To dvoje [nacionalizam i lažne vijesti, prim.prev.] uzrokovale su nastanak vakcinacijskog nacionalizma koji može ugroziti plan za globalnu dostupnost cjepiva protiv COVID-19.

U međuvremenu, oko 78% američkih državljana smatralo je kako je Kina pogriješila u načinu na koji je upravljala zarazom na svom teritoriju, prema studiji Pew Research Center.

COVID-19 je primjer kako znanost može biti iskrivljavana radi stvaranja podjele u međudržavnim odnosima, ali i u međuljudskim odnosima unutar neke države. Želimo li razumjeti kako dobro komunicirati o pandemiji, važno je uzeti u obzir politički kontekst u kojem se odvija komunikacija između znanosti i javnosti.

Lekcije za suprotstavljanje COVID-19 infodemiji

Borba s teorijama zavjere teška je. Stručnjaci za komunikologiju i psihologiju naglašavaju psihološke mehanizme koji kod osobe uzrokuju odbacivanje faktički ispravnih informacija ako se one suprotstavljaju njihovom svjetonazoru ili poimanju sebe.

Moji kolege i ja predlažemo tri strategije borbe protiv lažnih vijesti koje mogu nadvladati političke i psihološke prepreke.

Prvo, potrebno je stvoriti konstruktivno medijsko ozračje radi zaštite javnosti.

Predlažemo da političke stranke i mediji izbjegavaju korištenje nacionalističkih i politički motiviranih izraza u komunikaciji o pandemiji. Poruke bi trebale propagirati zajedničke ciljeve i vrijednosti u borbi protiv pandemije i infodemije.

Također predlažemo da uključeni faktori (agencije, znanstvenici, mediji, tvrtke posjednici socijalnih mreža) bolje istraže načine za kvalitetniju zaštitu građana od lažnih vijesti, načine koji bi pomogli javnosti prepoznati i odbaciti politički motivirane teorije zavjere. Jedan od načina je i educiranje javnosti kroz prikazivanje manje količine teorija zavjere i ukazivanje na političke motive koji stoje iza njih.

Drugo, potrebno je pojačati osvještenost javnosti kroz promišljanje i diskusije.

Preporučujemo kao dugoročno rješenje za suprotstavljanje lažnim vijestima stvaranje mogućnosti za diskusije između osoba različitih političkih orjentacija kako bi se razvili konstruktivni dijalozi koji pomažu uspostavljanju međusobnog razumijevanja i stvarnju promišljenih zaključaka. Čak i osobe s dijametralno različitim pogledima mogu voditi konstruktivne razgovore. Osjetljivi dijelovi društva mogu biti ohrabreni da se uključe u promišljenu konverzaciji.

Treće, potrebno je izabrati efikasne kanale (medije, pojedince) i kvalitetne izvore za dijeljenje informacija i ispravljanje lažnih vijesti.

Predlažemo društvenim mrežama i medijima aktivno traženje pomoći od pouzdanih influencera i žena (koje ne moraju imati veliki broj pratitelja na društvenim mrežama) radi širenja korekcija lažnih vijesti i teorija zavjera. Informacije na javnim medijima natječu se jedna s drugom za pažnju javnosti. Naše istraživanje otkrilo je da poruke koje šire influenceri i ženske osobe, koje uključuju citate znanstvenika i znanstvenih radova, dobivaju veću pažnju javnosti, više komentara i dijeljenja.

Pronaći pravog glasnika i pravilno oblikovanu informaciju od ključne je važnosti za poboljšanje razumjevanja znanosti, ali i angažiranosti javnosti.

Izvor: theconversation.com

Preveo: Radoslav Dejanović