Moderna cjepivo: sastav i usporedba s Pfizerovim cjepivom

Moderna cjepivo: sastav i usporedba s Pfizerovim cjepivom

 
mRNA cjepivo tvrtke Moderna u SAD-u je drugo odobreno mRNA cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje covid-19. U prethodnom članku upoznali smo sastav mRNA cjepiva tvrtki Pfizer/BioNTech pa ako niste, detaljno pročitajte opis njegovog sastava.
 
Sastav Modernina mRNA cjepiva vrlo je sličan Pfizer/BioNTechovom cjepivu. Cjepivo sadrži u jednoj dozi 0,31 mg trometamina i 1,18 mg trometamin klorida (Tris, trometamol) te 0,043 mg octene kiseline i 0,12 mg natrijevog acetata (natrijeve soli octene kiseline). Ove tvari su puferi koji stabiliziraju pH cjepiva (pH je mjera za kiselost/bazičnost). Puferi se moraju dodati zbog stabilnosti cjepiva.
 
Pfizerovo cjepivo sadrži natrijev hidrogenfosfat dihidrat i kalijev dihidrogenfosfat kao pufer. O puferu Tris u cjepivu smo već pisali, kao i neobičnoj zabuni s nesteroidnim protuupalnim lijekovima, nastaloj pogrešnim pretraživanjem interneta. Sve te tvari koriste se i u drugim injekcijskim oblicima i sigurne su za primjenu.
 
Kao i Pfizerovo cjepivo, Modernino cjepivo sadrži 43,5 mg sukroze (saharoze). Sukroza je stabilizator cjepiva, a radi se o običnom kuhunjskom šećeru.
 
Cjepivo sadrži 100 mikrograma mRNA koja kodira „spike“ protein (protein-šiljak) SARS-CoV-2 virusa. Pfizerovo cjepivo sadrži 30 mikrograma mRNA. Optimalna doza mRNA, kao i u slučaju Pfizerovog cjepiva, odabrana je u fazi I/II kliničkog istraživanja. Kao što sam već i najavio, o mRNA u samim cjepivima Moderne i Pfizer/ BioNTecha još ćemo detaljnije pisati za one koje žele znati više i uhvatiti se u koštac s kompleksnijom molekularnom biologijom. mRNA je i glavna aktivna tvar cjepiva koja započinje kaskadu imunološkog odgovora.
 
Kao i Pfizerovo cjepivo, Modernino cjepivo sadrži 1,93 mg lipida koji omogućuju ulazak mRNA u stanice. Sadrži kolesterol 1,2-distearoil-sn-glicero-3-fosfokolin (DSPC). Pfizerovo cjepivo sadrži iste lipide. To su prirodni lipidi (masne tvari) koje nalazimo u sastavu normalnih staničnim membrana. Njihova je funkcija stvaranje dvoslojnih lipidnih struktura kako bi mRNA lakše ušla u stanicu.
 
Cjepivo sadrži kationski lipid skraćenog naziva SM-102, a točnog kemijskog naziva heptadekan-9-il-8-((2-hidroksetil)(6-okso-6-(undeciloksi)heksil)amino)-oktanoat. Kako na internetu nalazite informaciju da je SM-102 „zaštićeni lipid“ (proprietary lipid), htio sam dati preciznu informaciju o kojoj se molekuli radi. Njegova je funkcija kao i ona ALC-0315 lipida u Pfizerovom cjepivu. On snažno veže mRNA molekulu, a oslobodit će je u endosomima stanica. Ako želite znati više o mehanizmu tog procesa, pročitajte članak o sastavu Pfizerovog cjepiva.
 
Cjepivo sadrži polietilen-glikol 2000-dimiristoil-glicerol. On je sličan ALC-0159 Pfizerovog cjepiva i ima istu funkciju, a to je sprječavanje nespecifičnih reakcija mRNA i proteina na stanicama i između stanica koje bi mogle smanjivati ulazak mRNA u stanicu, a time i efikasnost (djelotvornost) cjepiva. Postavljali ste pitanja oko polietilen-glikola, stoga ćemo uskoro opisati ovu pomoćnu tvar (ekscipijens).
 
Cjepivo ne sadrži konzervanse, proteine jaja, gluten, orašide i sjemenke niti se te tvari koriste u procesu proizvodnje. Alergije na nutritivne ili inhalacijske alergene nisu kontraindikacija za cijepljenje.
 
Modernina i Pfizer/BioNTechova cjepiva razlikuju se u stabilnosti i primjeni. Modernino cjepivo čuva se na -25 °C do -15 °C. Ne smije se čuvati na suhom ledu te na temperaturama ispod -40 °C. To je jednostavniji način skladištenja od Pfizerovog cjepiva koje se čuva na temperaturama od -90 °C do -60 °C.
 
Pfizerovo cjepivo se nakon otapanja mora razrijediti s fiziološkom otopinom. Najprije se mora prenijeti na temperaturu +2 °C do +8 °C i u prosjeku otapati 3 sata. Može se otopiti na temperaturi od +30 °C kroz 30 minuta. Cjepivo prije razrjeđivanja stabilno je na temperaturi do 30 °C do najviše dva sata i do 5 dana na temperaturi +2 °C do +8 °C. Potom ga se mora razrijediti s 1,8 mL fiziološke otopine.
 
Otapanje se vrši okretanjem bočice deset puta, ali bez protresivanja odnosno snažnog mućkanja zbog prisustva lipidnih komponenti koje se mogu pjeniti. Nakon razrjeđivanja s fiziološkom otopinom, cjepivo je stabilno do šest sati na temperaturi u rasponu od +2 °C do 30 °C. Razrijeđeno cjepivo se nikako ne smije ponovo zamrzavati. Pojedinačna doza iznosi 0,3 mL a bočica sadrži pet doza.
 
Modernino cjepivo ne treba razrjeđivati već je spremno za korištenje, što olakšava korištenje. Nakon odmrzavanja bočica je stabilna do čak 30 dana nakon +2 °C do +8 °C. Prije korištenja sadržaj bočica se mora otopiti na +2 °C do +8 °C najmanje 2 sata i 30 minuta ili na sobnoj temperaturi (do +25 °C) kroz najmanje pola sata. Cjepivo se ne smije ponovo zamrzavati.
 
Cjepivo je stabilno na sobnoj temperaturi (do +25 °C) do 12 sati ako nije uzeta niti jedna doza. Prije upotrebe se cjepivo promiješa blagom vrtnjom bočice, ali bez mućkanja. Nakon uzimanja prve doze iz bočice, ona je stabilna na sobnoj temperaturi (+25 °C) do šest sati.
 
Samo je cjepivo bijela suspenzija koja ne smije imati vidljive čestice ili drugačiju boju. U slučaju drugačije boje ili vidljivih čestica, cjepivo se ne smije koristiti. Prisustvo vidljivih čestica je znak nakupljanja čestica lipida s mRNA i to bi moglo smanjiti efikasnost cjepiva. Pojedinačna doza iznosi 0,5 mL, a bočica sadrži deset doza.
 
Razmak između dviju doza Pfizerovog cjepiva iznosi 21 dan, a između dviju doza Moderninog cjepiva iznosi mjesec dana.
5/5
Podijelite dalje

dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm.

1992. godine upisujem studije medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Nakon završene četiri godine studija odlučujem upisati i studij farmacije. Svoj tadašnji znanstveni interes imao sam prilike razviti radeći kroz dvije godine diplomski rad kod dr. Blaženke Grahovac i cijelom tadašnjem timu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u čijem sam laboratoriju imao prilike napraviti svoje prve korake. Diplomirao sam na temu molekularnog određivanja vrste Borrelia burgdorferi sensu lato u kliničkim uzorcima. Zahvalan sam i drugoj mentorici, profesorici Marici Medić-Šarić na gotovo majčinskoj podršci i na prvoj znanstvenoj publikaciji. 1998. godine diplomirao sam oba studija i stekao titule magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biokemije. Vrlo kratko sam 1998. godine radio kao asistent na zavodu za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a već iste godine zapošljavam se u istraživačkom institutu PLIVA d.d. čiji sam stipendist bio dvije godine. Počeo sam raditi kao istraživač u grupi koja se bavila istraživanjem novih protuupalnih lijekova kod dr. Mladena Merćepa. Njemu sam zahvalan, kao i svim kolegama, na svemu što sam naučio u znanosti, a toga je bilo puno. Biram li između istraživanja u industriji i akademskom okružju odabirem industrijsko okružje. Plod toga je nekoliko znanstvenih publikacija i više patenata. Postajem direktor istraživačkog programa u PLIVA d.d., a potom i voditelj stanične biologije u GlaxoSmithKline (GSK). Teško je nabrojati sve što sam prošao u znanstvenom iskustvu, od in vivo modela, molekularne i stanične biologije i niza tehnika. Smatram to privilegijom jer današnji koncept znanosti u industriji katkad više ograniči ljude nego im daje slobode. Više se ne smatram istraživačem i znanstvenikom, premda je, tko zna, jednom moguće da se vratim na taj posao. Ne volim ni da me tako zovu jer se ne volim krivo predstavljati. Kao prilog svoje povijesti prilažem listu radova. Ipak, ta povijest posla mi je dala puno vrijednog i zahvalan sam nekima omraženoj farmaceutskoj industriji na svemu što znam. 2005. godine postao sam doktor farmaceutskih znanosti s temom disertacije „Konjugati makrolida i glukokortikoida kao nova klasa protuupalnih lijekova.“ 2011. godine igrom neobičnog slučaja zaposlit ću se u Imunološkom zavodu d.d. najprije na Zavodu za transfuzijsku medicinu, a potom i kao direktor kvalitete. Bez obzira na težinu, to mi je bila velika privilegija i naučiti suptilnosti kontrole kvalitete cjepiva i proizvoda ljudske plazme obogati čovjeka za nivo striktnosti u kvaliteti koju druge grane industrije jedva dosežu. Bila mi je teška odluka otići i dan danas mi je žao te institucije i predivnih kolega koje sam tamo upoznao. Gdje su tu eterična ulja i biljke? Bezazleni tečaj aromamasaže u Aromari 2001. godine na kraju se pretvorio u hobi i interes. Zahvalan sam svojoj tadašnjoj tvrtki da je to bez problema ne samo tolerirala već su me i neki kolege ohrabrivali. Stekao sam samo jednu impresiju: svijet ljekovitih biljaka i eteričnih ulja je kaotični divlji Zapad u odnosu na striktnost svijeta farmaceutske industrije. U njemu ima potencijala koji treba razviti. Vremenom, to mi je postao moj glavni posao. Trebao sam položiti test i vlastite naivnosti i vremenom sam izgradio sve jasniji stav što je u tom svijetu prirodnih tvari i lijekova smisleno, a što je odnijela povijest. Svijet New Age-a ostavio je gorke uspomene na svijet „alternative“ i o tome trebam jednom napisati knjigu. Moj interes prema biljkama proširio se davno u svijet kozmetike, ali osobno ružno iskustvo dr. Stribor kozmetike udaljilo me još prije 3 godine od tog svijeta. Što sam znao, prenio sam na Plantageu kao mali hommage tom vremenu. Ako ikada nadrastem to gorko iskustvo ovaj interes, barem u smislu hobija, možda će se vratiti. Da bi se to desilo, ono staro prvo mora umrijeti, ali o tome više ne odlučujem ja. Moj današnji svijet je uvijek podređen osobnom učenju i iskustvu. Savjetujem pacijente i drago mi je što sam uopće prvi u struci razvio takav koncept koji je dio posla XXI. Stoljeća. Zahvaljujem se Atlantic Farmacia na uspješnoj suradnji kroz godine. Educiram puno druge i iz povijesti svojih prethodnih poslova pokušavam prenijeti svoja iskustva drugima i poraditi na općem znanju ne samo medicinskih djelatnika već cijelog društva. Aktivno pišem na Facebooku, izdao sam knjigu koja je plod tog pisanja, u grupi Samoniklog jestivog bilja, ali i u grupi Cijepljenje/vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice, čime se zahvaljujem Imunološkom zavodu. Znam biti težak, premda sam uglavnom blagog karaktera. Tvrdoglav sam, ponekad prednost, katkad mana. Tko me povrijedio/la i financijski iskoristio/la, zauvijek ima zatvorena vrata. Nisam zlopamtilo osim u ekstremima kojih, srećom, nema puno. Na prste dvije ruke. Volim planinariti, to već mnogi znaju. Volim biljke ali i sve prirodne znanosti. Govorim francuski i engleski jezik. Više na: https://www.plantagea.hr/o-meni/