O slučajevima infekcije COVID-om nakon cijepljenja

O slučajevima infekcije COVID-om nakon cijepljenja

Gotovo svi slučajevi Covid-19, hospitalizacije i smrti sada su među nepotpuno cijepljenima (onima koji su primili 1 ili nijednu dozu), prema nedavnim podacima iz 25 američkih država, koje je prikupila Zaklada obitelji Kaiser. Među potpuno cijepljenim osobama ukupna prijavljena stopa infekcija nakon cjepiva je bila oko 0,0034%, dok je stopa hospitalizacije bila 0,0032%, a stopa smrtnosti 0,0009% .⁠
 
 
Slučajevi zaraze nakon cjepiva su očekivani, posebno u slučaju najzaraznije varijante
Ne postoji ništa u životu što je 100% efikasno pa tako ni cjepiva koja savršeno sprječavaju svaku pojedinačnu infekciju i to je za očekivati.
 
Čak i da imamo cjepivo koje priječava 99% infekcija, infekcija cijepljenih će biti
Uzmimo za primjer populaciju od 1 000 000 ljudi u kojoj je 1 00 000 izloženo virusu.
 
Pretpostavimo da je postotak cijepljenja u izloženoj populaciji 10%.
Dakle imamo 100k izloženih x 10% cijepljenih = 10k cijepljenih izloženih ljudi.
 
  • Cjepivo sprječava 99% infekcija, pa bismo očekivali 10k x 0,01 = 100 probojnih infekcija (infekcija cijepljenih).
  • Dakle, čak i da imamo cjepivo koje je 99% efikasno u sprječavanju infekcije, dolaskom zaraznije varijante kao što je sad slučaj, ne možemo očekivati da su cjepiva neprobojni štit. Cjepivo predstavlja seriju imunoloških prepreka virusu, no kako je više ljudi izloženo, virus će imati prilike doći ćešće do onih koji su zbog svojih bolesti i terapije imunokompromitirani i ostalih koji cijepljenjem nisu stekli dostatnu zaštitu i inficirati ih.
 
Ako se obuhvat cijepljenih poveća, mogu se povećati i infekcije nakon cijepljenja
Pogledajmo situaciju u kojoj se umjesto 10%, 90% stanovništva izloženog virusu procijepilo.
Upotrijebimo sve iste pretpostavke iz posljednjeg primjera: izloženo je 100 tisuća, a cjepivo sprječava 99% infekcija.
 
  • Dobili bismo 100 000 izloženih x 90% cijepljenih = 90 000 cijepljenih izloženih.
  • Cjepivo i dalje sprječava 99% infekcija, pa je 90k x 0,01 = 900 probojnih infekcija.
  • Dakle, kontraintuitivno, ako virus još uvijek cirkulira u populaciji, visoka stopa cijepljenja dovest će do većeg broja probojnih infekcija, jer je ukupan broj cijepljenih porastao.
  • Kad dosegnemo kolektivni imunitet, to više neće biti slučaj, jer će visoka razina cijepljenja usporiti širenje virusa, što će rezultirati smanjenjem ukupnog broja slučajeva (a time i manje probojnih slučajeva). No, dok ne dosegnemo tu točku i širenje virusa se povećava, povećavat će se i slučajevi infekcija nakon cjepiva.
 
Cjepiva su i dalje efikasna
CDC procjenjuje da Deltin R0 leži između 5 i 9, što je jako visoko. Cjepiva su nam I dalje izuzetno efektivna protiv simptomatske bolesti :
 
  •  Astrazeneca – 70% nakon 2 doze
  • Pfizer – 85% nakon 2 doze
  • Moderna – 70% nakon 1 doze
Samo 16 posto svjetske populacije potpuno je cijepljeno. U mnogim zemljama je jedva 1 posto ljudi primilo jednu dozu.
 
  • Potpuno cijepljenje bilo kojim cjepivom 95 posto je učinkovito u sprječavanju hospitalizacija protiv Delte. Necijepljeni ljudi i dalje čine više od 95 posto pacijenata s COVID-19 u američkim bolnicama.
U Americi, ali i drugdje, rizik se prelijeva većinski na necijepljenje i djecu. Djeca mlađa od 12 godina i dalje ne ispunjavaju uvjete za cjepivo. Iako je manje vjerojatno da će djeca ozbiljno oboljeti od COVID-19, više od 400 je već umrlo u SAD-u, dok su mnoga druga razvila dugi COVID ili upalno stanje zvano MIS-C. Rijetki, teški događaji snažniji su kada pogađaju djecu i mogu se brzo akumulirati u doba Delte.
 
Pedijatrijski slučajevi tamo eksplozivno rastu. U zadnjem tjednu srpnja 72 000 novih slučajeva bilo je među djecom – gotovo petina svih infekcija u SAD-u, a hospitalizacije djece su na najvišim razinama od početka pandemije. Mnoge dječje bolnice su popunile krevete na intenzivnoj. Nema dokaza da je delta sama po sebi opasnija za djecu, no nekontrolirano širenje među necijepljenim dovodi do većeg broja slučajeva pa onda i više težih slučajeva među djeco što stvara i veće šanse za pojavljivanje još gorih varijanti.
 
5/5
Podijelite dalje

Antonio Periš

Antonio Periš rođen je u Osijeku 4.2.1996. Prirodoslovnu gimnaziju Ruđera Boškovića upisuje 2011. gdje u četvrtom razredu ostvaruje prvi rezultat na županijskom natjecanju iz biologije. Nakon položene mature upisuje Medicinski fakultet Osijek te 2020. postaje magistar medicinske dijagnostike. Tijekom studija dobitnik je više vrsta stipendija: STEM (u više navrata), stipendije grada Osijeka te Osječko baranjske županije. Na fakultetu se bavio znanstvenim radom te radom u kulturi stanica. U dva navrata je bio dobitnik Rektorove nagrade za izniman uspjeh tijekom studiranja. U slobodno vrijeme piše članke o cijepljenju te članke iz područja laboratorijske medicine za portal fitness.com.hr. Više godina se natjecateljski bavio karateom u kojem ima zvanje smeđe-crnog pojasa.