Osobe koje su se cijepile protiv gripe do 6 mjeseci prije COVID-19 dijagnoze su imale značajno manji rizik za moždani udar, sepsu i hospitalizaciju na odjel intenzivne njege do 120 dana nakon pozitivnog SARS-CoV-2 testa
Osobe koje su se cijepile protiv gripe do 6 mjeseci prije COVID-19 dijagnoze su imale značajno manji rizik za moždani udar, sepsu i hospitalizaciju na odjel intenzivne njege do 120 dana nakon pozitivnog SARS-CoV-2 testa
Od samog početka pandemije COVID-19, ova se bolest često uspoređivala s gripom. No, umjesto uspoređivanja dvije bolesti po težini, infektivnosti, duljini trajanja simptoma ili subpopulacijama ljudi pod rizikom, nekoliko studija se u zadnje vrijeme fokusiralo na utjecaj cjepiva protiv gripe na ishode u pacijenata s COVID-19 koji su primili godišnje cjepivo protiv gripe.
Iako još nije jasno da li cjepivo protiv gripe i na koji način može imati utjecaj na osobe koje imaju COVID-19, prve studije na ovu temu su pokazale pozitivne rezultate (1-3).
Nekoliko je teorija kako bi cjepivo protiv gripe moglo pomoći. Prva hipoteza govori da bi prisutnost MF59, odnosno imunološkog adjuvansa na bazi ulja, koji se nalazi cjepivu protiv gripe moglo dodatno potaknuti imunološki odgovor protiv SARS-CoV-2 (4).
Nadalje, moguće je da se protektivni učinak ostvaruje preko stimulacije prirodnoubilačkih stanica (engl. natural killer cells, NK cells), odnosno podvrste imunoloških stanica limfocita, čije su razine snižene kod teških COVID-19 slučajeva (5,6).
Kako bi se kvalitetnije razjasnila veza između cjepiva protiv gripe i težine COVID-19, nova studija predvođena Medicinskim fakultetom Sveučilišta Miami je analizirala kohortu od gotovo 75 000 osoba kako bi utvrdila ishode COVID-19 pacijenata unutar 30, 60, 90 i 120 dana od pozitivnog testa na SARS-CoV-2 (7).
Osobe su bile podijeljene u dvije grupe (oko 37 000 osoba u svakoj), ovisno o tome da li su se cijepile protiv gripe od 2 tjedna do 6 mjeseci prije COVID-19 dijagnoze.
Pacijenti koji su se cijepili protiv gripe su imali 36% – 45% manji rizik za dobivanje sepse i duboke venske tromboze, kao i 45% – 58% manji rizik za moždani udar unutar 120 dana od COVID-19 dijagnoze. Nadalje, osobe koje su se cijepile protiv gripe su imale značajno manji broj hospitalizacija na odjele intenzivne njege unutar 120 dana od pozitivnog testa na COVID-19.
S druge strane, nije bilo statističke značajne razlike među grupama što se tiče smrtnih ishoda, bubrežnog zatajenje ili upale pluća unutar 120 dana od pozitivnog testa. Druga medicinska stanja koja su proučavana se mogu vidjeti u radu.
Sveukupno, iako studija ima određene limitacije kao što su manjak detaljne medicinske povijesti pacijenata, retrospektivna priroda studije te nemogućnost praćenja pacijenta u budućnosti nakon razvijanja simptoma, rezultati sugeriraju da bi cjepivo protiv gripe nejasnim mehanizmom moglo pozitivno djelovati na određene ozbiljne ishode kod COVID-19 pacijenata, bilo za vrijeme akutne bolesti ili do pola godine poslije dijagnoze.
Slika prikazuje rizik za sepsu, moždani udar i hospitalizaciju na odjel intenzivne njege kod pacijenata ovisno o tome jesu li se cijepili protiv gripe ili nisu do 6 mjeseci prije COVID-19 dijagnoze.
Sastavio: Alen Juginović, dr. med.
Literatura:
(1-3) Studije o cjepivu protiv gripe i ishodima pacijenata s COVID-19: https://www.jabfm.org/content/34/Supplement/S179,
(4) Studija o MF59:
(5,6) Razine prirodnoubilačkih stanica u COVID-19 pacijenata:
(7) Izvorna studija:
5/5