“Radi li” cjepivo ako nemam simptome?

"Radi li" cjepivo ako nemam simptome?

Uvriježeno je mišljenje da je reakcija na cjepivo u vidu simptoma prediktivni znak stvaranja odgovora na cjepivo (koncept „no pain no gain“). Međutim, ograničeni podaci podržavaju ili opovrgavaju ovaj koncept.

Kako cjepiva uzrokuju simptome?

Tijelo prepoznaje antigene cjepiva i pojačivače (adjuvanse) ubrizgane u mišić kao potencijalne uzorke koje sliče patogenu (PAMP).

Kad stanica umre, oslobađa svoje genetske komponente, koje potiču urođeni imunološki sustav da izazove upalni odgovor. Zbog svojstvenih imunostimulacijskih svojstava, sekvenca mRNA u mRNA cjepivima služi i kao PAMP i kao adjuvans. S cjepivima na bazi adenovirusa, čestica adenovirusa koja obuhvaća DNA sekvencu služi kao adjuvans.

Sva cjepiva dijele sposobnost aktiviranja receptora prepoznavanja uzoraka (PRR-a) koji će dovesti do stvaranja različitih medijatora upale. PRR se izražavaju na imunološkim stanicama, uključujući monocite, makrofage, mastocite i dendritične stanice.

Te stanice aktiviraju se u roku od nekoliko minuta nakon ubrizgavanja cjepiva i oslobađaju topive čimbenike (proupalni citokini, kemokini, komplement) i vazodilatatore, koji omogućuju novačenje stanica iz krvi, ali također dovode do razvoja crvenila i simptoma otekline. Te novopridošle imunološke stanice također doprinose osjećaju boli oslobađanjem raznih topivih čimbenika, koji mogu izravno komunicirati s lokalnim receptorima boli zvanim nociceptori i uzrokovati bol.

Jednom proizvedeni, citokini (mali signalni proteini) mogu djelovati i sistemski na udaljene organe, što dovodi do stvaranja C-reaktivnog proteina i drugih proteina akutne faze u jetri. Poveznica imunog sustava i mozga (npr. preko živca vagusa) dovodi do razvoja groznice i ostalih gripi sličnih simptoma.

Moraju li svi imati simptome nakon cjepiva?

Svi imamo svoj individualizirani imunološki sustav. Možemo ga shvatiti analogno otisku prsta na koji utječu dob, spol, genetika, okoliš, prehrana, prethodne infekcije, rasna/etnička pripadnost te upravo zbog toga ne možemo očekivati da će svaka osoba imati reakciju ili imati jednaku reakciju na cjepivo u vidu simptoma.

Tijekom uvođenja cjepiva protiv COVID-19 postalo je uobičajeno da mediji izjavljuju da prisutnost simptoma znači da cjepivo “djeluje”. Iako je ova izjava u osnovi točna jer cjepiva “djeluju” inducirajući upalne odgovore (a upala najvećim djelom uzrokuje simptome), ona također pogrešno implicira da nedostatak simptoma nakon cijepljenja može ukazivati na odsutnost odgovarajućih odgovora antitijela. Značajno je da postoji malo podataka koji pokazuju povezanost između simptoma izazvanih cjepivom i titra antitijela.

Jedno istraživanje koje je ispitivalo različite adjuvanse za cjepivo protiv hepatitisa B otkrilo je umjerenu povezanost simptoma nakon prvog cijepljenja s odgovorima CD4 + T-stanica. Međutim, ista studija nije pronašla povezanost između simptoma nakon prvog cijepljenja i odgovora antitijela, niti povezanosti između simptoma nakon drugog cijepljenja i odgovora CD4 + T-stanica ili antitijela.

Nuspojave također nisu nužno vezane za ubrizgavanje cjepiva.

Tako je randomizirano, dvostruko slijepo ispitivanje usporedilo učestalost nuspojava nakon primjene trovalentnog cjepiva protiv gripe i fiziološke otopine kao placeba. 336 osoba nasumično je podijeljeno te su primili cjepivo, a 2 tjedna kasnije placebo ili obratno. Nije bilo značajne razlike između cjepiva protiv gripe i placeba s obzirom na udio ispitanika koji su prijavili sistemske simptome.

COVID CJEPIVA

U ispitivanjima cjepiva Pfizer, 77,4% ljudi prijavilo je barem jednu sistemsku reakciju – što znači da gotovo svaka četvrta osoba uopće nije imala te nuspojave, a cjepivo je i dalje bilo 95% efikasno.

Kohortna studija s dvije dobne skupine, mlađima od 60 godina i starijim od 80 godina, pokazala je da, iako su titri bili značajno niži u starijih sudionika nakon Pfizera, nije bilo korelacije između anti-spike IgG antititijela ili neutralizirajućih antitijela i prisutnosti ili odsutnosti simptoma nakon cijepljenja.

U drugoj studiji sa 44 ispitanika, iako su nuspojave nakon Pfizera i Moderne bile povezane sa nešto višim titrom antitijela, one nisu bile povezane sa razinama memorijskih B stanica nakon booster doze.

U zadnjoj studiji sa 206 zdravih odraslih osoba bez povijesti COVID-19 i seronegativnih na SARS-CoV-2, nađeno je da su:

1) simptomi nakon cijepljenja mRNA cjepivom bili u obrnutoj korelaciji s dobi i tjelesnom masom i češći u žena,

2) sistemski simptomi bili su češći nakon drugog cijepljenja,

3) veća ocjena težine simptoma nakon prvog cijepljenja predviđala je visoku ocjenu i nakon druge doze i

4) starija dob povezana je s nižim titrima.

Ipak, studija je također našla da izostanak simptoma nakon cijepljenja ne znači izostanak antitijela mjerenih mjesec dana nakon cijepljenja te nije postojala korelacija između težine simptoma nakon cijepljenja i titra antitijela – drugim riječima, osobe sa jačim i blagim simptomima imali su slične razine IgG antitijela specifičnih za spike i IgG RBD antitijela.

Ova studija kao i svaka, ima ograničenja te je testirala samo antitijela u 1 vremenskoj točki. Dodatne studije na drugim skupinama ljudi trebaju da se utvrdi kolika je zapravo relevantnost jačine i trajanja simptoma nakon cijepljenja i titra antiijela i odgovora T stanicama. No, s obzirom na sadašnje podatke, vidimo kako izostanak simptoma nakon cjepiva ne znači izostanak funkcije cjepiva, a to je stvaranje imuniteta.

Autor: Antonio Periš, mag. MLD

Literatura:

https://www.medrxiv.org/…/2021.06.25.21259544v1.full.pdf
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/…/PMC8135422/pdf/ciab381.pdf
https://immunology.sciencemag.org/…/6/60/eabj9256.full.pdf
https://www.scientificamerican.com/…/if-you-dont-have…/
https://www.medrxiv.org/…/2021.03.03.21252872v1.full.pdf
https://jamanetwork.com/jour…/jama/article-abstract/383075
https://www.nature.com/articles/s41541-019-0132-6 

5/5
Podijelite dalje

Antonio Periš

Antonio Periš rođen je u Osijeku 4.2.1996. Prirodoslovnu gimnaziju Ruđera Boškovića upisuje 2011. gdje u četvrtom razredu ostvaruje prvi rezultat na županijskom natjecanju iz biologije. Nakon položene mature upisuje Medicinski fakultet Osijek te 2020. postaje magistar medicinske dijagnostike. Tijekom studija dobitnik je više vrsta stipendija: STEM (u više navrata), stipendije grada Osijeka te Osječko baranjske županije. Na fakultetu se bavio znanstvenim radom te radom u kulturi stanica. U dva navrata je bio dobitnik Rektorove nagrade za izniman uspjeh tijekom studiranja. U slobodno vrijeme piše članke o cijepljenju te članke iz područja laboratorijske medicine za portal fitness.com.hr. Više godina se natjecateljski bavio karateom u kojem ima zvanje smeđe-crnog pojasa.