Sezona gripe i cijepljenje – sve što trebate znati

Gripa i cijepljenje - sve što trebate znati

Autor: dr.sc. Tomo Šarić dr.med.

S dolaskom jeseni i zime približava nam se jedna druga, manje poželjna sezona – sezona gripe, i izgleda da će nam ona stići puno ranije nego prethodnih godina.

Ta prognoza temelji se na rezultatima praćenja te bolesti na južnoj polovici našeg planeta na kojoj se ta sezona polako primiče kraju.

U Australiji sezona gripe obično doseže vrhunac u kolovozu i rujnu, no ove godine počela je već u srpnju i dovela do obolijevanja više od 270 tisuća ljudi te time obilježila ovu sezonu kao najgoru u povijesti te zemlje.

Zbog toga su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te američki i europski Centri za kontrolu bolesti (Center for Disease Control, CDC/ECDC) u SAD nedavno objavili preporuke za cijepljenje stanovništva protiv gripe u sezoni 2019-2020, koja službeno počinje u listopadu i traje do proljeća.

Mnogi ljudi imaju prilično naivan stav prema gripi i preventivnim mjerama protiv te bolesti, smatrajući je samo bezazlenom prehladom.

No, ne treba se zavaravati. Iako se najveći broj oboljelih od gripe oporavi bez ozbiljnijih komplikacija i dugoročnih posljedica, gripa može dovesti do teških komplikacija, hospitalizacije i smrti, i to pogotovo u ugroženim skupinama (vidi dolje tekst pod točkom 3).

Na primjer, u sezoni 2017-2018 od posljedica gripe je u SAD život izgubilo više od 80 tisuća ljudi, a u Njemačkoj se taj broj ovisno o sezoni i metodi procjene kreće od par stotina do 20 tisuća ljudi.

Zbog toga je neophodno da se na početku svake sezone gripe populacija zaštiti cijepljenjem.

U sljedećim odlomcima pripremio sam odgovore na neka od najvažnijih pitanja o cijepljenju protiv gripe:

 

1. Što uzrokuje gripu?

Gripa je uzrokovana virusom gripe. Detaljne informacije o tom virusu, njegovoj građi, načinu širenja i tipovima virusa nalaze se na ovim stranicama:

https://www.who.int/influenza/en/

 

2. Koji su simptomi gripe?

Gripa počinje naglo povišenom tjelesnom temperaturom koja je praćena suhim kašljem, glavoboljom, bolovima u grlu, mišićima i zglobovima, curenjem iz nosa te općim lošem stanjem.

Kašalj može biti vrlo ozbiljan i trajati dva i više tjedana.

 

3. Tko bi se trebao cijepiti protiv gripe?

U svojem nedavno objavljenom dokumentu američki CDC preporučuje da bi se protiv gripe trebale cijepiti sve osobe starije od šest mjeseci ako nemaju kontraindikacija.

Na preporuke ECDC-a trebale bi se cijepiti osobe pod povećanim rizikom što uključuje osobe starije od 65 godina, malu djecu u starosti od šest mjeseci do pet godina, trudnice, ekstremno pretile osobe, osobe s oslabljenim imunim sustavom i određenim kroničnim bolestima poput astme, te bolesti srca, bubrega, jetre, krvi i živčanog sustava.

Najveći teret bolesti u Hrvatskoj podnesu djeca mlađa od osam godina starosti, a najveća smrtnost je u starijih od 65 godina starosti.

 

4. Kada bi se trebalo cijepiti?

Preporuka CDC-a je da se cijepljenje provede do kraja listopada kako bi se omogućila zaštita kroz cijelu sezonu. No, djeca u starosti od šest mjeseci do osam godina trebala bi dobiti cjepivo u dvije doze.

Za njih se zbog toga preporuča da prvu dozu prime nešto ranije kako bi drugu dozu (koja se daje četiri tjedna nakon prve) mogli primiti do kraja listopada.

Općenito vrijedi da bi se trebalo cijepiti što ranije u sezoni gripe, ali ne i prerano. Oni koji su cijepljeni već u srpnju ili kolovozu mogli bi izgubiti protutijela koja ih štite od virusa gripe prije završetka sezone te bolesti. S druge strane, svi oni koji propuste primiti cjepivo u listopadu mogli bi se još uvijek cijepiti do kraja siječnja pa čak i kasnije sve dok sezona gripe traje.

No, što se duže čeka sa cijepljenjem, tim veći rizik od obolijevanja. Osim toga, pri kraju sezone moglo bi se i dogoditi da ponestane cjepiva.

 

5. Na koji način nas cjepivo štiti od bolesti?

Zaštita od gripe se postiže oko dva tjedna nakon cijepljenja, jer je toliko vremena potrebno da naše imune stanice (limfociti) proizvedu dovoljno protutijela protiv virusa gripe.

Ta protutijela djeluju tako da se vežu na određene komponente virusa (takozvane “antigene”) koje se nalaze u cjepivu i na taj način ga neutraliziraju i onemoguće da izazove bolest.

 

6. Kakva je učinkovitost cjepiva protiv gripe?

Stopostotni imunitet od neke bolesti ne može se postići ni s jednim cjepivom. Učinkovitost cjepiva protiv gripe ovisi o nekoliko čimbenika kao što su dob i zdravstveno stanje cijepljene osobe, sojevi virusa koji cirkuliraju u određenoj sezoni te stupanj podudarnosti između virusa koji trenutno cirkuliraju u populaciji i onih koji su uključeni u cjepivo za dotičnu sezonu.

Sve u svemu, procjenjuje se da je prosječna učinkovitost cjepiva u prošloj sezoni bila 38% (ovisno o tipu virusa ona se kreće u rasponu od 20-60%).

Dakle, od 100 cijepljenih osoba 38 će u prosjeku biti zaštićeno od bolesti. Osim toga, ako u cijepljene osobe i dođe do bolesti, njeni simptomi će biti blaži, a komplikacije puno rjeđe.

Bez obzira na puno manju učinkovitost cjepiva protiv gripe u usporedbi s cjepivima protiv nekih drugih zaraznih bolesti, cijepljenje predstavlja jednu vrlo važnu preventivnu mjeru protiv obolijevanja od gripe i njenih komplikacija.

Dodatnu preventivnu mjeru predstavlja redovito i temeljito pranje ruku pogotovo nakon boravka izvan kuće.

 

7. Od kojih aktivnih komponenata se sastoji cjepivo protiv gripe u ovoj sezoni?

Postoji nekoliko vrsta cjepiva protiv gripe.

U prvoj grupi imamo cjepiva u kojoj je glavna antigenska komponenta inaktivirani virus influenze.

U drugoj grupi su cjepiva koja sadrže samo takozvane rekombinantne djelove virusa,.

U trećoj se nalaze cjepiva sa živim oslabljenim (atenuiranim) virusom influenze. U ovoj sezoni će prema preporuci WHO i ECDCa na raspolaganju biti takozvana kvadrivalentna cjepiva. Ona će sadržavati inaktivirane viruse koji sliče ovim sojevima:

– A/Brisbane/02/2018 (H1N1)pdm09,
– A/Kansas/14/2017 (H3N2),
– B/Colorado/06/2017 (B/Victoria/2/87),
– B/Phuket/3073/2013 (B/Yamagata/16/88).


8. Tko odlučuje o sastavu cjepiva protiv gripe?
O sastavu cjepiva i svim ostalim pitanjima oko provedbe programa cijepljenja odlučuje “Savjetodavni komitet za pitanja o cijepljenju” (Advisory Committee on Immunization Practices, ACIP) koji je dio CDC-a. WHO i ECDC isto imaju takve timove stručnjaka.
U tom komitetu se Radna grupa za influencu sastaje oko 1-2 puta na mjesec kroz cijelu godinu i diskutira o temama poput stope obolijevanja od gripe u određenoj populaciji, učinkovitost i sigurnost cjepiva, pokrivenost populacije cjepivom, ostvarivost programa cijepljenja, troškovi cijepljenja te opskrba zdravstvenih ustanova cjepivom.
Pored toga, na tim sastancima se razmatraju i mišljenja vanjskih stručnjaka te raspravlja o objavljenim i neobjavljenim rezultatima znanstvenih studija na tom području.
Nakon analize svih dostupnih podataka ta Radna grupa svake godine izdaje preporuku za cijepljenje protiv gripe u svrhu sprečavanja i kontrole te bolesti.
U toj preporuci se nalazi i opis sojeva virusa gripe protiv kojih bi cjepiva trebala djelovati.


9. Kakva cjepiva će se u ovoj sezoni davati u našoj regiji?
Na našem području (Hrvatska, Slovenija, Srbija) ove će se godine cijepiti četverovalentnim cjepivom pod nazivom “Vaxigrip”. Ono će biti besplatno za rizične skupine (vidi tekst pod točkom 3).
No, moguće su razlike ovisno o državi. Na primjer, u Hrvatskoj će cijepljenje za skupine pod povećanim rizikom ići na teret HZZO-a, što uključuje trudnice ali ne i djecu. Cijene će u Hrvatskoj biti oko 100 kn, u Sloveniji 14 €, a u Srbiji 576 din+PDV.
U Hrvatskoj je u ljekarnama dostupno još i “Influvac” četverovalentno cjepivo po cijeni od cca 80 kn.


10. Kako često se je potrebno cijepiti protiv gripe?
Cijepljenje protiv gripe treba se provoditi jednom godišnje prije početka sezone gripe.
 
Zaštitno djelovanje cjepiva protiv gripe djeluje oko šest mjeseci. To je zbog toga tako jer se nakon tog vremena razina protutijela protiv virusa gripe pa time i njihovo zaštitno djelovanje smanjuje.
Osim toga, virus koji u određenoj sezoni cirkulira u određenoj populaciji mijenja se iz godine u godinu zbog učestalih mutacija pa se formulacija cjepiva svake godine mora prilagoditi novonastaloj situaciji na terenu.
 
Zbog toga se je potrebno cijepiti svake godine kako bi se osigurala najbolja moguća zaštita od bolesti.


11. Može li cjepivo protiv gripe prouzročiti tu bolest?
Ne, cjepivo ne može biti uzrok gripe jer se cjepivo sastoji od mrtvog inaktiviranog virusa ili od samo jednog virusnog gena koji sami po sebi nisu u stanju izazvati bolest.
 
No, moguća je blaga reakcija tijela na cjepivo. Najučestalije reakcije su bol, crvenilo i oteklina na mjestu uboda na nadlaktici.
Neke osobe mogu nakon cijepljenja dobiti i glavobolju, bolove u mišićima te blago povišenu temperaturu, no ti simptomi spontano nestaju nakon 1-2 dana. 
Cjepivo u biti u tim prvim danima aktivira naš obrambeni sistem i priprema ga da se bori protiv pravih virusa u slučaju ako oni uđu u naše tijelo.
Zato je sasvim normalno da tijelo pokazuje znakove da se na takav susret dobro priprema.
 
Ako pak se slučajno i desi da netko zaista oboli od gripe neposredno nakon primitka cjepiva, onda je u tom slučaju ta osoba najvjerojatnije već bila inficirana virusom prije cijepljenja pa sad razvija punu kliničku sliku bolesti.
Razlog da se bolest u tom slučaju pojavi usprkos primitku cjepiva je činjenica da se puno zaštitno djelovanje cjepiva postiže tek oko dva tjedna nakon imunizacije. 
 
Dakle, bilo bi pogrešno u takvoj konstelaciji zaključiti da je cjepivo protiv gripe izazvalo gripu.


12. U kojim slučajevima je cijepljenje protiv gripe kontraindicirano?
Osobe koje pokazuju jaku alergičnu reakciju na jaja ili druge komponente cjepiva ne bi smjele primiti cjepivo protiv gripe.
Oprez je potreban i kod osoba s akutnom infekcijom sa ili bez povišene temperature te kod osoba koje su razvile Guillain-Barré sindrom unutar šest tjedana od primitka prethodne doze cjepiva protiv gripe.
 
U svakom slučaju, konačnu odluku o tome može li se određena osoba cijepiti ili ne donosi liječnik nakon adekvatne anamneze i razgovora.


13. Što je Guillain-Barré sindrom (GBS)?
GBS je rijetka, ali ozbiljna autoimuna bolest. Točan uzrok se ne zna ali se smatra da je jedan dio slučajeva povezan s infekcijom bakterije poznate pod imenom Campylobacter jejuni.
 
Vrlo mali postotak ljudi može razviti taj sindrom nakon imunizacije cjepivima protiv meningokoka te uzročnika poliomijelitisa, gripe i bjesnoće. 
 
U jednoj meta-studiji iz 2009. godine o učestalosti tog sindroma nakon cijepljenja s monovalentnim cjepivom protiv gripe soja H1N1 pokazalo se da postoji 1,6 više slučajeva tog sindroma na jedan milijun cijepljenih ljudi. 
Taj podatak je dobiven analizom 23 milijuna cijepljenih ljudi jer se tako mala učestalost ne bi mogla ni primjetiti za vrijeme rutinskih programa cijepljenja protiv gripe.
5/5
Podijelite dalje