Što je cijepljenje?

Što je cijepljenje?

Cijepljenje ili imunizacija umjetni je, aktivni način stjecanja otpornosti protiv točno određene zarazne bolesti, protiv koje se cijepimo.

U organizam čovjeka namjerno se unose oslabljeni ili umrtvljeni antigeni (mikroorganizmi ili njihovi toksini), da bi se potaklo čovjekov organizam na stvaranje protutijela protiv točno određene zarazne bolesti.

Cijepljenje (vakcinacija ili imunizacija) je postupak kojim se postiže otpornost organizma prema uzročnicima zaraznih bolesti. Otpornost prema uzročnicima zaraznih bolesti može biti aktivna kada organizam sam stvara protutijela:

• prirodnim putem  nakon kontakta s određenim uzročnikom  ili

• umjetnim putem cijepljenjem.Osim aktivne imunosti postoji i pasivna  imunost stečena:

• prirodnim putem (protutijela prenesena kroz posteljicu ili dojenjem od majke na dijete) ili

• umjetnim putem primjenom gotovih protutijela kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (protutijela protiv bjesnoće i tetanusa, serum protiv zmijskog otrova).

Cijepljenje može biti obvezno i dobrovoljno.Obvezno cijepljenje u RH je propisano Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, („Narodne novine“ broj 43/09) i Pravilnikom o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti („Narodne novine“ broj 103/13).Obvezno cijepljenje provodi se prema kalendaru cijepljenja i besplatno je.

  • Čini se da cijepljenje ima puno dulju povijest:
    u 7. st. u indiji su budisti pili zmijski otrov, nastojeći stvoriti imunost, koja bi mogla biti slična imunitetu na toksoid 
  • u 16. st. u kini provodila se vjerojatno variolizacija (inokulacija osušenog sadržaja pustula oboljelih od variole, u kožu zdravog čovjeka radi stvaranja imuniteta)• početak imunizacije se povezuje s radom edwarda jannera, objavljenim 1798.g., u kojem dokazuje učinkovitost inokulacije sadržaja vezikula kravljih boginja u zaštiti od velikih boginja. 
  • luis pasteur je 1885.g. primijenio prvo humano cjepivo protiv bjesnoće 
  • u 19. st. otkrivena su inaktivirana cjepiva protiv: kolere, tifusa i kuge

U 20. st. razvila se moderna vakcinologija:

  • živa cjepiva protiv: tuberkuloze, žute groznice, poliomijelitisa, morbila, parotitisa, rubeole, adenovirusa, tifusa, varicela i rotavirusa
  • mrtva cjepiva od cijelih organizama protiv: poliomijelitisa, bjesnoće, japanskog encefalitisa i hepatitisa a
  • cjepiva od purificiranih proteina i polisaharida protiv: hemofilus influenze tip b, meningokoka, hepatitisa b, krpeljnog meningoencefalitisa, tifusa i pertusis-acelularno cjepivo
  • prvo rekombinantno dna cjepivo 1986. g. (genetičkim inženjerstvom kloniran je gen za hbsag u kvasnice, koje su producirale ovaj dio hepatitis b površinskog antigena)
  • u 20. st. javnozdravstveni programi masovnog cijepljenja, koji su dizajnirani i evaluirani epidemiološkim metodama, doveli su do kontrole zaraznih bolesti protiv kojih se cijepi
  • niti jedna medicinska mjera, zahvat, ni terapija ne može se mjeriti s učinkom masovnog cijepljenja na redukciju morbiditeta i mortaliteta:
  • Masovnim cijepljenjem i stvaranjem kolektivne imunosti eradicirane su velike boginje u svijetu-proglašeno od SZO 1980.g. (zadnji slučaj oboljenja 1978.g.)
  • poliomijelitis je eradiciran u europi i hrvatskoj, a planira se i svjetska eradikacija (posljednji slučaj poliomijelitisa u hrvatskoj 1989.g., a 2002. certifikat szo)
  • postignuta potpuna eliminacija (vjerojatno i eradikacija) difterije u hrvatskoj (posljednji slučaj u hrvatskoj 1974. g.)
  • postignuta značajna redukcija pobola od ostalih bolesti protiv kojih se cijepi , te gotovo posve eliminirano umiranje
  • Sustavno i planski masovno se cijepi u hrvatskoj više od pola stoljeća.

Program masovnog cijepljenja temelji se na epidemiološkim kautelama i u našoj zemlji provodi se na osnovu:

  1.  Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (nn 60/92.)
  2. Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti (nn 164/04.)
  3. Programa obaveznog cijepljenja za tekuću godinu (propisuje ga ministarstvo zdravstva na prijedlog hzjz)
  4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (nn 1/97.) prema kojem zavodi za javno zdravstvo

UVOĐENJE POJEDINIH CJEPIVA U KALENDAR OBAVEZNOG CIJEPLJENJA U HRVATSKOJ
BOLEST GODINA

  • Difterija 1948.
  • Tetanus 1955.
  • Pertussis 1959.
  • Poliomyelitis 1961.
  • Morbilli 1968.
  • Rubela 1975.
  • Parotitis 1976.
  • Hepatitis B 2000.
  • H. Influenzae tip B 2002.
  • Pneumokok 2019
5/5