Što je SIDS i je li povezan sa smanjenjem obuhvata cijepljenja zbog tzv. lockdowna?

Postoji li povezanost između SIDS-a i cijepljenja?

Kao prvo, zahvaljujem pedijatrima dr. Slaven Krajina i dr. Đurđica Šešo-Šimić na doprinosu te Jeleni Kalinić na članku koji je dostupan preko linka u članku.

Što je to SIDS (sindrom iznenadne dojenački smrti) i što povećava njegov rizik?

Sindrom iznenadne dojenačke smrti je iznenadna smrt dojenčeta ili malog djeteta u dobi između 2 tj. i 1 god. života, kada pažljivo izvedena obdukcija ne uspijeva utvrditi uzrok. SIDS čini oko 80% SUIDS (sudden and unexpected infant deaths, iznenadna i neočekivana smrt. 

SIDS i SUIDS nisu sinonimi. SUIDS osim SIDS-a uključuje i smrti uzrokovanje drugim faktorima kao gušenje, iznenadne smrti zbog infekcija, srčanih, metaboličkih, neuroloških ili drugih bolesti, te čedomorstva. Više faktora može utjecati na nastanak SIDS-a. 

Spavanje na trbuhu, pušenje majke tijekom i nakon trudnoće, spavanje s roditeljima koji su pušači ili uživatelji droga, spavanje na premekanom materijalu (npr. vuneneni madraci), zagađenje zraka, prerani porod i niska težina novorođenčadi ispod 2500 grama. Najčešća je u djece od 2-4 mjeseca starosti. 

Genetika može imati ulogu, budući da je SIDS ponekad povezan s mutacijama na ionskim kanalima u tijelu i koji su važni za provođenje električnih impulsa u tijelu. Učestalost SIDS-a varira ne samo do zemlje do zemlje, nego i među etničkim skupinama i u SAD-u je češći među Indijancima no u bijelaca. Ovdje pročitajte više o SIDS-u.


Što smanjuje rizik SIDS-a?


Kampanja spavanja na leđima u SAD-u smanjila je SIDS. Dojenje smanjuje rizik, duda, izbjegavanje postavljanje igračaka na dohvat djeteta te – cijepljenje.


Povećava li cijepljenje rizik SIDS-a?


Nekoliko meta-analiza potvrdilo je kako ne postoji povezanost cjepiva sa SIDS-om te kako cijepljenje ne povećava rizik od SIDS-a. Jedino dvojbeno cjepivo je „staro“ cjepivo protiv pertusisa, tzv. cjelostanični (celularni) pertusis. U SAD-u istraživanje je pokazalo kako nema povećanog rizika. Retrospektivnom analizom u Tajvanu utvrđena povezanost SUIDS-a (ne samo SIDS-a) s cjelostaničnim (celularnim) pertusisom u djevojčica. 

U njihovoj studiji acelularno koje se danas koristi ne povećava rizik SUIDS-a. Više studija utvrdilo je smanjenje rizika SIDS-a i imunizacija se nalazi kao jedan od faktora smanjenja rizika.


Postoji li povezanost smanjenja smrti djece ispod jedne godine i smanjenja obuhvata cijepljenja tijekom tzv. lockdowna?


Vijest je došla iz SAD-a. U periodu od 11 tjedana tijekom lockdown-a umrlo je 1465 djece manje nego u istom periodu 2019. godine (5923 versus 7388). U istom periodu, prema podacima američke agencije CDC, smanjen je i broj cijepljenja u djece. 

To se odnosi na sve smrti a ne samo SIDS. U isto vrijeme došlo je i do smanjenja svih tipova infekcija, primjerice, zbog socijalne distance. Smanjen je i broj prijevremenih poroda tijekom lockdown-a baš kao i prometnih nesreća. 

Opet se vratimo natrag na korelaciju i kauzaciju (uzročnost). Povećano zagađenje zraka česticama (tzv. particulate matter) i dušikovim dioksidom može povećati rizik SIDS-a, a tijekom lockdown-a došlo je po cijelom svijetu do znatnog smanjenja oba faktora, od Indije do Europe. 

Postoji li uopće kauzalnost (uzročnost) i te opažene korelacije? To se ne može tvrditi olako.


Reference:
Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed. 2007 Nov; 92(6): F428–F429.
N Engl J Med. 2009 Aug 20; 361(8): 795–805.
Pediatrics. 2016;138(5). pii: e20162940.
Vaccine. 2007 Jun 21;25(26):4875-9.
Med Clin (Barc). 1996 May 4;106(17):649-52.
Pharmacoepidemiol Drug Saf. 2017 Jan;26(1):17-25.
N Engl J Med. 1988 Sep 8;319(10):618-23.
BMJ. 2001 Apr 7; 322(7290): 822.
Arch Dis Child. 1995 Dec; 73(6): 498–501.
Pediatrics. 1987 Apr;79(4):598-611.
Int J Environ Res Public Health. 2020 Apr 11;17(8):2623.
https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/69/wr/mm6919e2.htm#F1_down
Science of The Total Environment Volume 741, 1 November 2020, 140353
Physics and Society J. E. Higham and M. A. Green and C. Acosta Ramirez 2020
5/5
Podijelite dalje

dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm.

1992. godine upisujem studije medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Nakon završene četiri godine studija odlučujem upisati i studij farmacije. Svoj tadašnji znanstveni interes imao sam prilike razviti radeći kroz dvije godine diplomski rad kod dr. Blaženke Grahovac i cijelom tadašnjem timu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u čijem sam laboratoriju imao prilike napraviti svoje prve korake. Diplomirao sam na temu molekularnog određivanja vrste Borrelia burgdorferi sensu lato u kliničkim uzorcima. Zahvalan sam i drugoj mentorici, profesorici Marici Medić-Šarić na gotovo majčinskoj podršci i na prvoj znanstvenoj publikaciji. 1998. godine diplomirao sam oba studija i stekao titule magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biokemije. Vrlo kratko sam 1998. godine radio kao asistent na zavodu za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a već iste godine zapošljavam se u istraživačkom institutu PLIVA d.d. čiji sam stipendist bio dvije godine. Počeo sam raditi kao istraživač u grupi koja se bavila istraživanjem novih protuupalnih lijekova kod dr. Mladena Merćepa. Njemu sam zahvalan, kao i svim kolegama, na svemu što sam naučio u znanosti, a toga je bilo puno. Biram li između istraživanja u industriji i akademskom okružju odabirem industrijsko okružje. Plod toga je nekoliko znanstvenih publikacija i više patenata. Postajem direktor istraživačkog programa u PLIVA d.d., a potom i voditelj stanične biologije u GlaxoSmithKline (GSK). Teško je nabrojati sve što sam prošao u znanstvenom iskustvu, od in vivo modela, molekularne i stanične biologije i niza tehnika. Smatram to privilegijom jer današnji koncept znanosti u industriji katkad više ograniči ljude nego im daje slobode. Više se ne smatram istraživačem i znanstvenikom, premda je, tko zna, jednom moguće da se vratim na taj posao. Ne volim ni da me tako zovu jer se ne volim krivo predstavljati. Kao prilog svoje povijesti prilažem listu radova. Ipak, ta povijest posla mi je dala puno vrijednog i zahvalan sam nekima omraženoj farmaceutskoj industriji na svemu što znam. 2005. godine postao sam doktor farmaceutskih znanosti s temom disertacije „Konjugati makrolida i glukokortikoida kao nova klasa protuupalnih lijekova.“ 2011. godine igrom neobičnog slučaja zaposlit ću se u Imunološkom zavodu d.d. najprije na Zavodu za transfuzijsku medicinu, a potom i kao direktor kvalitete. Bez obzira na težinu, to mi je bila velika privilegija i naučiti suptilnosti kontrole kvalitete cjepiva i proizvoda ljudske plazme obogati čovjeka za nivo striktnosti u kvaliteti koju druge grane industrije jedva dosežu. Bila mi je teška odluka otići i dan danas mi je žao te institucije i predivnih kolega koje sam tamo upoznao. Gdje su tu eterična ulja i biljke? Bezazleni tečaj aromamasaže u Aromari 2001. godine na kraju se pretvorio u hobi i interes. Zahvalan sam svojoj tadašnjoj tvrtki da je to bez problema ne samo tolerirala već su me i neki kolege ohrabrivali. Stekao sam samo jednu impresiju: svijet ljekovitih biljaka i eteričnih ulja je kaotični divlji Zapad u odnosu na striktnost svijeta farmaceutske industrije. U njemu ima potencijala koji treba razviti. Vremenom, to mi je postao moj glavni posao. Trebao sam položiti test i vlastite naivnosti i vremenom sam izgradio sve jasniji stav što je u tom svijetu prirodnih tvari i lijekova smisleno, a što je odnijela povijest. Svijet New Age-a ostavio je gorke uspomene na svijet „alternative“ i o tome trebam jednom napisati knjigu. Moj interes prema biljkama proširio se davno u svijet kozmetike, ali osobno ružno iskustvo dr. Stribor kozmetike udaljilo me još prije 3 godine od tog svijeta. Što sam znao, prenio sam na Plantageu kao mali hommage tom vremenu. Ako ikada nadrastem to gorko iskustvo ovaj interes, barem u smislu hobija, možda će se vratiti. Da bi se to desilo, ono staro prvo mora umrijeti, ali o tome više ne odlučujem ja. Moj današnji svijet je uvijek podređen osobnom učenju i iskustvu. Savjetujem pacijente i drago mi je što sam uopće prvi u struci razvio takav koncept koji je dio posla XXI. Stoljeća. Zahvaljujem se Atlantic Farmacia na uspješnoj suradnji kroz godine. Educiram puno druge i iz povijesti svojih prethodnih poslova pokušavam prenijeti svoja iskustva drugima i poraditi na općem znanju ne samo medicinskih djelatnika već cijelog društva. Aktivno pišem na Facebooku, izdao sam knjigu koja je plod tog pisanja, u grupi Samoniklog jestivog bilja, ali i u grupi Cijepljenje/vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice, čime se zahvaljujem Imunološkom zavodu. Znam biti težak, premda sam uglavnom blagog karaktera. Tvrdoglav sam, ponekad prednost, katkad mana. Tko me povrijedio/la i financijski iskoristio/la, zauvijek ima zatvorena vrata. Nisam zlopamtilo osim u ekstremima kojih, srećom, nema puno. Na prste dvije ruke. Volim planinariti, to već mnogi znaju. Volim biljke ali i sve prirodne znanosti. Govorim francuski i engleski jezik. Više na: https://www.plantagea.hr/o-meni/