Studija MSF / Epicenter otkrila je da davanje petine normalne doze cjepiva protiv žute groznice pruža zaštitu – msf.org
Studija MSF / Epicenter otkrila je da davanje petine normalne doze cjepiva protiv žute groznice pruža zaštitu - msf.org
Bolest može biti smrtonosna, neizlječiva je i oduzima svake godine 30 000 života; epidemije u Africi su česte.
Nalazi studije omogućit će veću procijepljenost – i više spašenih života – tijekom iznenadnih epidemija bolesti.
NEW YORK / PARIZ – Davanje ljudima djelića cjepiva protiv žute groznice učinkovito je i moglo bi pomoći u cijepljenju milijuna više ljudi tijekom hitnih slučajeva, pokazuju rezultati nedavne studije koju je proveo istraživački ogranak Médecins Sans Frontiéres (MSF), objavljeno je u časopisu The Lancet .
Rezultati ovih kliničkih ispitivanja, koji su utvrdili da je davanje petine standardne doze cjepiva protiv žute groznice učinkovito i sigurno, olakšat će vladama i međunarodnim organizacijama da spriječe pobol ljudi od žute groznice tijekom izbijanja epidemija u momentima kada nedostaje cjepiva.
“Kada izbije velika epidemija žute groznice, države i MSF moraju hitno doći do cjepiva“, rekla je dr. Myriam Henkens, međunarodna medicinska koordinatorica MSF-a. “Cijepljenje je najvažnija mjera za sprečavanje bolesti.“
“Ova studija znači da medicinari sada mogu biti sigurni da će davanje manjih doza bilo kojeg od nekoliko cjepiva protiv žute groznice koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija, zaštititi osobu koju cijepe, a istovremeno će pomoći da još više ljudi bude zaštićeno“, rekao je dr. Henkens.
Studija Epicenter, u suradnji s Kenijskim institutom za medicinska istraživanja, Institutom Pasteur de Dakar i SZO, bila je randomizirano, dvostruko slijepo ispitivanje u Mbarari, Ugandi i Kilifi (Kenija) provedeno između 6. studenog 2017. i 21. veljače 2018. Tijekom ovog razdoblja, istraživači su primijenili ili petinu, ili standardnu dozu cjepiva protiv žute groznice na 960 odraslih osoba u dobi od 18 do 59 godina.
Utvrđeno je da ljudi koji prime petinu doze imaju imunološki odgovor koji se ne smatra inferiornim u odnosu na standardnu dozu. Ovo je važan korak prema budućoj ažuriranoj politici o frakcijskim dozama. Zahvaljujući tim rezultatima, trenutna politika SZO-a o frakcijskim dozama cjepiva protiv žute groznice u vrijeme nestašice tijekom izbijanja epidemije, može se proširiti na sva prekvalificirana cjepiva.
Ovo je prvo kliničko ispitivanje u kojem su sva četiri prekvalificirana cjepiva protiv žute groznice procijenjena u istoj studiji. U studiji su korištena jedina četiri postojeća cjepiva koja je odobrila SZO, a koja su izvedena iz više sojeva virusa: 17DD (Bio-Manguinhos / Fiocruz, Brazil), 17D-213 (Savezno državno jedinstveno poduzeće Chumakov instituta za poliomijelitis i virusne encefalitide, Rusija), 17D-204 (Institut Pasteur de Dakar, Senegal) i 17D-204 (Sanofi Pasteur, Francuska).
“Ovo istraživanje je značajno jer pokazuje da su moguća ispitivanja koja uključuju različite proizvođače, gdje se njihovi proizvodi ocjenjuju pojedinačno“, rekla je Rebecca Grais, direktorica istraživanja MSF-ovog Epicentra. “Ovo je dokaz da se svjetski medicinski istraživači mogu udružiti za neovisna i objektivna istraživanja koja rezultiraju proizvodima i preporukama koji uistinu udovoljavaju potrebama ljudi, i osiguravaju učinkovite i sigurne lijekove i cjepiva.“
Žuta groznica je akutna virusna hemoragična groznica koju prenose komarci, a koja godišnje uzrokuje 30 000 smrtnih slučajeva, od kojih se većina događa u subsaharskoj Africi. Međutim, bolest je u porastu u Srednjoj i Južnoj Americi. Iako je ova infekcija kod mnogih ljudi asimptomatska ili uzrokuje samo blage simptome, mali postotak zaraženih ima toksičniji stupanj bolesti koji može prouzročiti unutarnja krvarenja i ozbiljna oštećenja jetre i bubrega. Otprilike polovica ljudi koji uđu u ovu fazu žute groznice, umire u roku nekoliko dana.
Ne postoji lijek za žutu groznicu, pa je prevencija izuzetno važna. Jedna doza cjepiva može zaštititi osobu za cijeli život. Nažalost, budući da je potrebno oko 12 mjeseci za proizvodnju i teško je predvidjeti količine koje će biti potrebne svake godine za izbijanja epidemije, cjepiva često nedostaje. To znači da proizvodni kapaciteti ne mogu zadovoljiti globalne potrebe tijekom epidemija, ostavljajući ljude bez zaštite i pružatelja lijekova poput MSF-a i vlada praznih ruku kada su cjepiva najpotrebnija. Žuta groznica endemična je za 34 zemlje Afrike.
Izbijanje epidemije žute groznice 2016. godine u Angoli i Demokratskoj republici Kongo razotkrilo je probleme s opskrbom cjepivima jer je u nekim afričkim zemljama obustavljeno rutinsko cijepljenje kako bi se osiguralo dovoljno cjepiva protiv žute groznice za borbu protiv epidemije u Angoli i DRC-u. U regijama s niskim resursima, poput ovih, u kojima je zdravstvena zaštita ograničena na one koji se razbole, preventivne mjere poput cijepljenja imaju ogroman utjecaj.
“Više od milijardu ljudi trenutno živi u dijelovima svijeta gdje je žuta groznica česta“, rekla je Isabelle Defourny, direktorica operacija MSF-a. „Prema svjedočenju timova MSF-a koji rade na terenu po cijelom svijetu, ovo je bolest koja može rezultirati masivnim epidemijama. To se posebno odnosi na velike gradove u kojima se žuta groznica može brzo širiti, uzrokujući tisuće smrtnih slučajeva i vrlo ozbiljne posljedice za ljude.“
“U vrijeme kada se svijet bori s toliko drugih prijetnji zdravlju, ohrabrujuće je znati da će ovakva istraživanja izravno rezultirati spašavanjem više života“, rekao je Defourny.
Izvor: msf.org
Prevela: Ivi First