Žene kojima dugujemo učinkovitost suvremenih cjepiva – gavi. org

Jeste li čuli za Edwarda Jennera, izumitelja suvremenog cjepiva? Ili za Jonasa Salka, čije je cjepivo protiv dječje paralize bilo prekretnica u borbi protiv te teške bolesti. Ako znate nešto o svjetskom zdravstvu, vjerojatno ste čuli za ove pionire vakcinacije. No što je sa ženama koje su također pomogle postaviti temelje suvremene imunizacije. Upoznajte deset značajnih žena koje su pomaknule granice znanosti.

Lady Mary Wortley Montagu

Lady Mary Wortley Montagu izazvala je status quo kad je zapadnoj medicini predstavila cijepljenje protiv ospica. Prilikom posjete Osmanskom Carstvu, upoznala se s turskim običajima i svjedočila cijepljenju protiv ospica. Lady Mary je željela poštedjeti svoju djecu ospica, pa je 1718. dala cijepiti svoga sina Edwarda. Kada se vratila u London, promicala je cijepljenje usprkos otporu zdravstvenog establishmenta.

Dr. Anna Wessels Williams (1863. – 1954.)

Dr Anna Wessels Williams izolirala je soj difterije 1894, što je omogućilo razvoj prvog antitoksina protiv difterije a kasnije i cjepiva protiv difterije.

Također, bila je prva žena izabrana za voditeljicu laboratorijskog odjela Američkog zavoda za javno zdravstvo.

Mnogo godina kasnije, difterija je danas potpuno prevebtabilna. Djecu diljem svijeta od nje štiti koktel cjepiva protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DiTePer).

Dr  Pearl Kendrick (1890. – 1980.) i dr. Grace Eldering (1900. – 1988.)

Eldering i Kendrick imale su ograničen budžet dok su istraživale pertusis (hripavac). Ispitale su svoje cjepivo prvo na sebi, a zatim su provele uspješno kliničko ispitivanje i tako proizvele prvo cjepivo protiv te bolesti u Americi 1940ih.

Cjepivo protiv pertusisa spojeno je s druga dva cjepiva (protiv difterije i tetanusa) u jedno – DiTePer.

Dr. Margaret Pittman (1901. – 1995.)

Među njenim mnogim postignućima, Pittman je poznata zbog istraživanja bakterije Haemophilus influenzae.  Otkrila je 6 tipova haemophilus influenzae,   i  označila ih slovima od “a” do “f”. Tip b  (Hib) je najopasniji. Može uzrokovati meningitis i druge ozbiljne infekcije. Njen rad doveo je do razvoja cjepiva protiv Hib.

Osim toga, bila je prva žena na čelu laboratorija američkog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo.

Dr. Isabel Morgan (1911. – 1996.)

1940ih Morgan je s timom virologa na Sveučilištu Johns Hopkins u SAD – u istraživala virus poliomijelitisa. Ona i njen tim prvi su dokazali da cijepljenje neaktivnim ili “ubijenim” virusom može pružiti imunitet u primata. Time su pobili dotadašnje uvjerenje da to mogu samo živi virusi.

Njen rad izravno je pomogao razvitku Salkovog cjepiva protiv poliomijelitisa 1955. Morgan je jedina žena među 17 ljudi na “zidu slavnih” za polio.

Dr. Dorothy Horstmann (1911. –  2001.)

Dr. Horstmann bila je epidemiologinja i virologinja koja je otkrila da polio dopire do mozga putem krvi. Njeno otkriće omogućilo je razvoj cjepiva. Bila je i prva žena kojoj je dodijeljeno mjesto profesora na studiju medine Sveučilišta Yale.

Zahvaljujući cjepivu, polio je gotovo iskorijenjen, broj slučajeva je smanjen za 99% od 1988. Međunarodne organizacije kao što su  Rotary, Gavi and Global Polio Eradication Initiative sada pomažu zemljama da iskorijene bolest do kraja pomoću cjepiva s inaktiviranim virusom.

Dr. Anne Szarewski (1959. – 2014.)

1990ih, dr. Szarewski i njeni kolege otkrili su da je  humani papiloma virus (HPV) povezan s rakom vrata maternice. To je bio veliki napredak koji je omogućio da se kroz sljedećih deset godina razvije cjepivo koje štiti od HPV – a, a time i od većine slučajeva raka vrata maternice. To cjepivo sve je dostupnije i štiti od patnje i smrti, a otvara i mogućnosy potpunog uništenja raka vrata maternice.

Dr. Rachel Schneerson (1932. -)

Dr. Scheerson i njeni kolege proizveli su prvo cjepivo protiv Hib – a, uzročnika upale pluća i meningitisa, koje je odobreno 1989. To je bilo prvo “konjugirano” cjepivo, inovacija koja je omogućila da se na siguran način cijepe mala djeca.

Zaštita protiv Hib – a sada je dostupna kao dio 5 – u – 1 cjepiva u svakoj od 73 najsiromašnije zemlje svijeta. Procjenjuje se da je do 2020. ovo cjepivo spasilo 7 milijuna života.

Dr. Ruth Bishop (1933 – )

1973. Bishop je vodila tim znanstvenika koji su otkrili rotavirus, jedan od vodećih uzroka dijareje djece diljem svijeta. Projekt, koji je bio, kako sama kaže “kombinacija proračunatog istraživanja i puke slučajnosti”, imao je ogroman utjecaj.

Identifikacija infekta koji uzrokuje smrtonosnu dijareju pokrenula je 30 – godišnju potragu za cjepivom protiv istog.

Danas, cjepivo polako dolazi do djece zemalja u razvoju, ali rotavirus svejedno uzme 200.000 života godišnje.

Izvor: gavi.org

Prevela: Noemi Marchiotti