Znanstvenici su prije nekoliko godina skoro napravili cjepivo protiv koronavirusa, ali su ostali bez sredstava – nbcnews.com

HOUSTON – Dr. Peter Hotez kaže da izlagao svoj prijedlog svima koji su ga bili voljni saslušati. Njegov tim znanstvenika u Teksasu je sudjelovao u dugogodišnjem istraživanju na razvoju cjepiva koje štiti od smrtonosnog soja koronavirusa. Sad su trebali su novac za početak testiranja na ljudima.

Bila je, međutim, 2016. godina.  Prije više od desetljeća, virusna bolest poznata kao teški akutni respiratorni sindrom (SARS) proširila se Kinom i usmrtila više od 770 ljudi. Ta bolest, stariji koronavirus sličan onome koji je sada zahvatio svijet, bila je već lanjski snijeg kad su Hotez i njegov tim zatražili financijsku potporu kako bi ispitali djelotvornost svoga cjepiva na ljudima.

“Maksimalno smo se trudili naći investitora ili dobiti potporu kako bismo pokrenuli kliničko ispitivanje”, rekao je Hotez, suvoditelj Centra za razvoj cjepiva u Teksaškoj dječjoj bolnici i dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu pri Medicinskom fakultetu Baylor u Houstonu. “Jednostavno nismo nikoga mogli zainteresirati.”

Tako je propuštena velika prilika, tvrde Hotez i drugi znanstvenici koji se bave cjepivima. SARS i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) iz 2012. godine trebali su u SAD-u i svijetu potaknuti velika ulaganja u razvoj cjepiva u očekivanju budućih epidemija, kažu oni.

Umjesto toga, cjepivo protiv SARS-a koje je Hotezov tim stvorio u suradnji sa znanstvenicima s medicinske podružnice Sveučilišta u Teksasu u Galvestonu i dalje čuči u zamrzivaču, ni koraka bliže komercijalnoj proizvodnji nego što je bilo prije četiri godine.

“Mogli smo biti spremni i već u fazi testiranja učinkovitosti cjepiva u trenu kada je ova nova bolest izbila u Kini”, kaže Hotez, koji vjeruje da bi cjepivo moglo pružiti unakrsnu zaštitu protiv novog koronavirusa koji uzrokuje respiratornu bolest poznatu kao COVID-19. “Postoji sustavan problem s razvojem novih cjepiva i moramo ga ukloniti.”

Bila je to Hotezova poruka Kongresu u četvrtak, kad je svjedočio pred kongresnim Odborom za znanost, svemir i tehnologiju. Objasnio je da bi novi koronavirus trebao pokrenuti promjene u načinu na koji vlada financira razvoj cjepiva.

“Tragično je da nemamo spremno cjepivo za ovu epidemiju”, napisao je Hotez u svojim bilješkama. “Doslovno se borimo protiv epidemije s jednom rukom vezanom iza leđa.”

Do nedjelje je potvrđeno više od 100 000 slučajeva koronavirusa u svijetu i najmanje 3700 smrtnih slučajeva. Javnozdravstveni radnici se boje da će se virus, koji može dovesti do upale pluća i posljedičnog zatajenja dišnog sustava, jako proširiti u SAD-u i ostati prisutan i nakon kraja ove godine – slično sezonskoj gripi, ali ozbiljniji i potencijalno smrtonosniji.

Farmaceutske tvrtke, sveučilišni istraživači i savezna vlada reagirali su žurnim radom na razvoju cjepiva. Uz službene napore vlade pod palicom Nacionalnog zavoda za zdravlje, nekoliko proizvođača lijekova također se trudi razviti cjepivo koje će se moći testirati na ljudima u narednim mjesecima. Ipak, čak se ni najveći optimisti ne nadaju cjepivu za manje od godinu dana, kažu vladini dužnosnici.

“Oprezan sam optimist glede izrade cjepiva”, rekao je ovog tjedna dr. Anthony Fauci, ravnatelj za zarazne bolesti Nacionalnog zavoda za zdravlje.  “Otrežnjujuće je što to cjepivo nećemo imati sljedeći mjesec, pa ćemo morati nekako izdržati čitav proces razvoja.”

U prvim pokušajima razvoja cjepiva protiv SARS-a kroz ispitivanja na životinjama bio je prisutan fenomen poznat kao “pojačanje izazvano cjepivom” (eng. vaccine-induced enhancement), pri kojem se nakon primanja cjepiva simptomi pogoršaju.  Fauci ističe da istraživači moraju to imati na umu dok rade na brzom razvoju cjepiva za zaštitu od bolesti COVID-19.

Takva istraživanja – ispitivanje koje strategije djeluju, a koja ne – možda su mogla biti dovršena prije nove epidemije, kaže Jason Schwartz, profesor na Školi javnog zdravlja na Yaleu koji proučava razvoj cjepiva.  Dodaje da je globalna reakcija na koronavirus rasvijetlila dublje nedostatke u načinu financiranja medicinskih istraživanja, za koji kaže da je tržišno orijentiran i reaktivan umjesto proaktivan.

“Vidimo da se u areni medicinskih istraživanja ponavlja obrazac u kojemu epidemije dovode do naglog rasta ulaganja u istraživanje, a ako i kada te epidemije jenjaju  – a to se, naravno, uvijek dogodi – prioriteti se promijene”, kaže Schwartz. “Tako gubimo priliku za kapitalizaciju tog početnog ulaganja i ciklus stalno započinje iznova.”

Odgovornost za financiranje takvih istraživanja moraju snositi vlada i neprofitne organizacije, kaže Schwartz, jer se na profitne farmaceutske tvrtke ne može računati pri financiranju projekata od kojih većina nikada neće donijeti profit.

Određen napredak postignut je nakon epidemije ebole u zapadnoj Africi, koja je završila 2016. Svjetski čelnici započeli su stvaranje Koalicije za inovacije za epidemiološku spremnost (CEPI), privatno-javnog partnerstva sa sjedištem u Norveškoj, dijelom financiranog od strane Zaklade Billa i Melinde Gates. Ta neprofitna grupa uložila je milijune dolara u razvoj cjepiva, ali Schwartz i drugi stručnjaci kažu da je potrebno još.

“Moramo sa sigurnošću znati da postoje inicijative koje su izvan tradicionalnog poslovnog modela a mogu dovesti do većih ulaganja u takva fundamentalna istraživanja”, kaže Schwartz.

Dr. James LeDuc, direktor Nacionalnog laboratorija u Galvestonu, kaže da se sada nastavlja rad na cjepivu protiv SARS-a s kojim su njegovi istraživači pomogli Hotezovom timu. Taj laboratorij, strogo štićen pogon za biokontrolu na teksaškoj obali Meksičkog zaljeva, prošlog je mjeseca primio živi uzorak novog koronavirusa koji će se koristiti za testiranje cjepiva na miševima.

Međutim, u laboratoriju se prvo mora uzgojiti kolonija miševa genetski stvorenih da repliciraju ljudsku bolest, a taj će postupak, kaže LeDuc, trajati mjesecima.

“Mislim da mi kao narod i kao društvo moramo brže prihvatiti činjenicu da se javljaju nove bolesti, a nakon što se jednom pojave, one se vrlo lako mogu i vratiti — možda ne posve iste, ali vrlo slične”, kaže LeDuc, koji je ranije upravljao radom na gripi u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti. “Šteta što smo morali zaustaviti taj projekt, pa ga sada moramo ponovo pokretati.”

Tjednima je Hotez kontaktirao farmaceutske tvrtke i savezne znanstvene agencije — čak i Vijeće za medicinska istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu — tražeći od njih otprilike 3 milijuna dolara potrebnih za početak ispitivanja sigurnosti cjepiva na ljudima, no zasad se nijedna nije odazvala.

“Posljednjih smo tjedana razgovarali s nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki o našem cjepivu.  Jedna nam je doslovno rekla: “Mi čekamo dok ne vidimo hoće li se ta bolest vraćati svake godine”, kaže Hotez.

Hotez se nada da će ozbiljnost pandemije dovesti do reformi načina na koji savezna vlada financira razvoj cjepiva, iako napominje da se on zalagao za takve promjene i nakon izbijanja SARS-a i ebole. Kaže da je posebno zabrinut zbog velikog utjecaja koronavirusa na štićenike staračkih domova i zdravstvene radnike. U svom svjedočenju Kongresu u četvrtak također je objasnio i ekonomsku stranu situacije.

“Nitko nije htio uložiti nekoliko milijuna dolara u cjepiva protiv SARS-a, pa smo sada suočeni s gospodarskom štetom koja će iznositi 10 milijardi dolara, 100 milijardi dolara, tko zna”, rekao je Hotez prije svog govora u Washingtonu. “Jako veliki iznosi su u pitanju, a iznos koji nam treba za financiranje ovog istraživanja je vrlo skroman.”

Autor: Mike Hixenbaugh

Izvor: nbcnews.com

Prevela: Marija Blagović