Kvantno

Ja: „Mon cher ami chatGPT, reci mi kako bi objasnio pojam kvantno ljudima koji nema veliko predznanje iz fizike?“

ChatGPT: „Zamisli vodu koja teče iz slavine. Izgleda kao kontinuiran tok, zar ne? No, zamisli da se sastoji od malenih kapljica koje tako brzo teku, da ih tvoje oči prepoznaju kao jedan tok. Kvantno je ideja da postoje maleni „paketići“ svega što postoje, poput kapi u toku.“

Ja: „Merci, no fizičari mi rekoše da ne vole takvu banalizaciju riječi kvantno i da to nije stvarni pojam kvantnog.“

ChatGPT: „Ah, razumijem problem, jer to previše pojednostavljuje i daje previše materijalan prizvuk. Spustimo se na razinu elektrona – oni mogu postojati samo u određenim energetskim razinama. Ili na razinu svjetla – najmanji njen dio je foton. Pojam kvantno je težak ne samo u matematičkom smislu, nego i u zamišljanju. Kvantna superpozicija nam objašnjava da čestica može postojati u više stanja istovremeno dok je ne promatramo, slično kao u brojnim mitologijama o ljudima koji su istovremeno na dva mjesta ili priči o Schrödingerovoj mački. Isto tako nam je teško zamisliti i istovremeno postojanje nečega i kao vala i kao čestice. Kvantno se odnosi na zakone koji vladaju u mikrosvijetu – svijetu čestica i energije, gdje intuitivna pravila svakodnevnog života prestaju važiti.

Riječ „kvantno“ ostao bi dio znanosti i osim u popularno-znanstvenim člancima ne bi previše ulazio u svakodnevni život, da nije bilo knjige Tao fizike. Fritjof Capra prvi je (ili među prvima) 1975. godine napravio trend povezivanja kvantno s drugim kategorijama života, nešto što danas rade influenseri na društvenim mrežama. U svojoj knjizi povezao je pojam duhovnosti i kvantne fizike. Prilično zbunjen, pojam kvantno odjednom se našao uz mirišljave štapiće, seminare meditacije, premda doista i pripada tom svijetu, što ćemo vidjeti par rečenica kasnije. Caprina interpretacija naišla je na kritike zbog nepreciznosti, ali je ipak popularizirala interes za kvantnu fiziku izvan akademske zajednice. Deepak Chopra 1989. godine piše o kvantnom izliječenju (quantum healing), što je dodatno otvorilo vrata ideji primjene riječi kvantno i u medicinskom kontekstu. Fizičar Amit Goswami objavljuje knjigu The Self-Aware Universe: How Consciousness Creates the Material World 1995. godine kao nastavak već 20 godina starog ulaska riječi kvantno u prostor van znanosti. Menas Kafatos i Robert Nadeau u The Conscious Universe: Part and Whole in Modern Physical Theory, povezuju dualnost u fizici, biti i val i čestica, s duhovnosti i pojmom jastva (sebstva, osobnosti).

Kritičari klizanja pojma kvantno u područje duhovnosti ili tzv. alternative znaju objašnjavati kako tamo ne pripadaju. Sve pojave, od Deepaka Chopre, knjige Tao fizike, pojma duhovnosti i jastva su doista kvantne kategorije, nastale na kvantnim zakonima od kojih ne možemo pobjeći. Zašto? Svako ljudsko razmišljanje nalazi se u tim zakonima, svaka meditacija, svaki molitva je kvantna. Problem je, kao i uvijek, u ljudskoj interpretaciji pa pogledajmo pet problema interpretacije ili zloupotrebe.

Semantika

Zamislite stol. Kakav ćete stol točno zamisliti? Svaki čovjek bi zamislio drugačiji stol. Za banalne pojmove to je nebitno, ali već na riječi „žena“ ima ozbiljne sociološke posljedice. Kakvu ćete ženu zamisliti? I eto nama fotošopa i filtera peglanja na fejsu. Isti problem ima i riječ kvantno. Kad bi pitali stotinu prosječnih ljudi što za njih znači kvantno, dobili bi fantastičnu šumu odgovora na koju bi fizičari vjerojatno dobili alergijsku reakciju, čak i kad bi odgovori bili inspirirani znanošću. Na matematičkoj razini kvantno je vrlo složeno. To je posao lingvistike, sociologije i psihologije da se bave društvenom semantikom.

Selektivnost

Ignoriranje cijelog aspekta riječi i pojava i ignoriranje negativnih ili samo ne dovoljno pristojnih izraza već je tipično za pojavu pseudoduhovnosti. Za tako sveobuhvatan zakon fizike na kojem očito počiva cijeli svemir, kvantno se povezuje isključivo s nečim uzvišenim, lijepim, društveno poželjnim te s idejama spiritualnosti, visoke etike, empatije, osjećaja povezanosti među ljudima. Prdež je kvantna pojava kao i meditacija. Krvoločno ubijanje je kvantno kao i osjećaj jedinstva sa svemirom. Atomska bomba je čista kvantna fizika. Mi imamo opise, kategorije, emocije i etičke norme kojima te pojave razlikujemo, ali nemamo posebne kvantne funkcije kojima razlikujemo pucanje kroz prozor automobila po slavonskim selima od pružanja duboke podrške osobi koja pati.

Uzvišenost

Kaže mi pred par godina prijatelj: „Znaš, koliko su Srbi ispred nas, na VMA su počeli raditi kvantnu medicinu!“ Rekoh, „ali i Aspirin je kvantna medicina“. Djelovanje svih lijekova u potpunosti počiva na kvantnoj fizici/kemiji i na toj razini i djeluju. Mi osjećamo utjecaj te razine na makrosvijet, nas, na primjer, smanji nam se bol. Liječnice i liječnici ne uče kvantnu fiziku, srećom po njih, jer bi Memeohod obiteljskog liječnika imao cijele serijale objava kao o MKBK. Nije potrebno, jer u medicini mjerimo daleke manifestacije kvantne razine. No, nastanak brojnih klasa novih lijekova dugujemo isključivo korištenju kvantne fizike/kemije u istraživanju.

Lažni kredibilitet i snaga

„Što on zna, to je kvantna razina, nema on o tom pojma“, bijaše komentar jednom davno na fejsu na temi vrle daleke od područja fizike. Čim se stavi „kvantno“ odjednom dobije znanstveno ruho i daje znanstveni kredibilitet, snagu. Ako funkcionira i dobro čini čovjeku, ne treba toj pojavi davanje kredibiliteta tom riječi. Čemu uopće potreba da, primjerice, empatija ili duhovnost očajnički traži verifikaciju kroz kvantno? To govori o osjećaju manje vrijednosti. U tom osjećaju manje vrijednosti brojne struke očito imaju što za raditi. Na prizemnijoj razini, kvantno je marketinški termin prodaje. Možda postoje pojave koje trenutno ne razumijemo, ali nisam siguran da tome treba lijepiti kvantno. Nađite neku drugu riječ.

Moć

Kvantno je put kojim bi trebali zavladati nad materijalnim, mišlju upravljati sa svima, od materijalizacije zlatnih ogrlica do uništenja tumora. Engleska riječ „quantum entanglement“ (kvatno sprezanje) sugerira sposobnost čovjeka da kontrolira život i situaciju druge osobe na daljinu, a neki mogu lako pasti pod šarm te moći. Nesumnjivo da um može promijeniti puno toga, pa i katkad napraviti najnevjerojatnija osobna junaštva. Postoje ipak neke realne granice. Lažna obećanja kroz kvantno nisu dobra. Fascinacija moći je toksična u svakoj ljudskoj aktivnosti, od financija, politike, umjetnosti do odnosa na tržnici i u obitelji.

Ovih pet točaka su i dijagnostičke točke pseudoduhovnosti. Sociološko-lingvistička pojava kvantnog ostavila je sociološki kalup za iznimno slične pojave s kasnijim riječima poput epigenetike, no to je zasebna tema.

Dobre strane

Postoje li dobre strane primjene riječi kvantno u svakodnevnom životu? Naravno! „To ti je za mene kvantna fizika“ znači „nemam pojam o tome i ne pada mi na pamet ni učiti.“ Mnogi iz znanosti ježe se na korištenje riječi kvantno, ali duboko u podsvijesti čovječanstva znači da smo iznad mističnih kategorija ipak postavili znanost. Duhovne kategorije stavljamo u odnos sa znanosti pa čak i u pojavama koje ne razumijemo znamo da postoje neke fizikalne zakonitosti. To je ogroman iskorak nakon tisuća godina. Kvantno koristimo i kao apstraktan, simbolički termin, slično riječi energija i vibracija. „Dobra je energija/vibracija u društvu“ meni uvijek izaziva viziju da gledam kako se naši mitohondriji natječu tko bolje stvara energiju. U zbilji govori o ugodnim sociološkim, psihološkim i biološkim okolnostima u tom društvu. Kao i energija, tako će kvantno imati i romantičnu razinu. Kad nekog zavolite tako da se „razumijete u dušu“, kvantno će možda biti vaša simbolička riječ (opaska: ako vam se sviđa fizičar/fizičarka to je recept za katastrofu već na prvom dejtu). Osobno nemam problem da kvantno i bude simbol zajedništva ljudi i najbolje moguće verzije pojedinca i društva, sve ono što nas čini boljima, šteta samo što nam isti kvantni zakoni omogućuju da radimo i najgore zločine i najuzvišenija djela. Odabir je na nama.

Za dodatno čitati:
Phys. Rev. Phys. Educ. Res. 20, 020145 2024
Victor J. Stenger: Quantum Quackery, 1997.
European Journal of Physics. 30 (4): 807–822.
Interdisciplinary Science Reviews. 34 (1): 9–21.