Imaju li krvne grupe ikakve veze s cjepivima?

U grupi Cijepljenje / Vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice, jedan je roditelj izrazio veliku zabrinutost i dvojbu oko predstojećeg MMR cijepljenja svog dvogodišnjeg djeteta. Poticaj za strah bio je videoisječak na koji je naišao, a u kojem se tvrdi da djeca s krvnom grupom 0 trpe štetne posljedice od cjepiva koja sadrže živu. Roditelj je otvoreno priznao koliko je laicima teško ostati imun na takve uznemirujuće članke i videozapise te je zatražio pojašnjenje ima li u tim tvrdnjama ikakvog znanstvenog smisla.

Ovakve tvrdnje o povezanosti “cjepiva + krvna grupa 0 + neurološki/razvojni ishodi” zvuče uvjerljivo samo na površini, ali ne stoje na razini znanosti.

Prvo i osnovno: ne postoji dokaz niti poznat biološki mehanizam koji bi povezivao ABO krvne grupe (uključujući 0) s djelovanjem cjepiva ili s dugoročnim razvojnim ishodima. ABO sustav određuje strukturu antigena na eritrocitima i nekim tkivima, ali nije regulator neurobiologije niti imunoloških odgovora na način na koji se to u ovakvim tvrdnjama implicira. U medicini se zaključci ne izvode iz pojedinačnih opažanja ili anegdota, nego iz velikih skupova podataka koji uključuju različite populacije, metodologije i neovisne istraživačke skupine. Takvi nalazi moraju biti ponovljivi i dosljedni kroz više studija prije nego što se uopće mogu smatrati relevantnima. U tom okviru, veze između ABO krvnih grupa (uključujući 0) i učinaka cjepiva ili specifičnih razvojnih ishoda jednostavno se ne pojavljuju. Zato je važno razlikovati slučajna podudaranja u malim uzorcima ili osobnim iskustvima od stvarnih znanstvenih zaključaka koji zahtijevaju statističku snagu, kontrolu varijabli i reprodukciju rezultata. Ljudski mozak prirodno traži obrasce, pa lako poveže stvari koje se u stvarnosti samo preklapaju u populaciji, a bez takvog metodološkog okvira dojmljive tvrdnje ostaju upravo to, dojmljive, ali nepouzdane. Ono što se pritom često preskače jeste da osobe koje iznose ovakve tvrdnje, pogotovo kada nisu iz medicinske ili znanstvene struke, u pravilu ne nude provjerljive i metodološki utemeljene podatke na kojima bi se zaključci mogli testirati. Umjesto toga, teret dokazivanja se zatim prebacuje na drugu stranu kroz zahtjev “dokažite da nije tako”, što u znanosti nije valjan kriterij, jer hipotezu mora potkrijepiti onaj tko je iznosi, a ne obrnuto.

Količina gluposti u ovih 20ak sekundi ovog filmica je nevjerojatna. Posebice je nevjerojatno da ekonomist toliko samouvjereno priča o stvarima o kojima nema apsolutno nikakvog pojma. Ekonomisti bi trebali razumjeti znanost, imaju hrpetinu statistike i matematike na faksu, ovaj ekonomist ne razumije nista. Najgore od svega je što on sad u tih samo 20ak sekundi napravio toliko štete da 5 godina debunkiranja ne bi bilo dovoljno da ljude uvjeri kako je ovo što je izrekao potpuno blesavo.

Prvo: Iako je tocno da neki čanci,poput ovog, pokazuju nesto veću prevalenciju autističnog spektra u ljudi s 0+ krvnom grupom, ta je razlika u odnosu na ljude s A+ i B+ relativno mala. Nije dramatično veca. Također, u tablici 4 u samom clanku vidljivo je da je djece i odraslih s 0+ krvnom grupom bilo više u uzorku od 2390 individua nego što je to bilo individua s A+ ili B+ krvnom grupom. Sama ta razlika je dovoljna da obrazloži i razliku u konacnim brojkama, bez ikakvog drugog ispitivanja. Prema tome, komotno možemo reci kako ne postoje nikakvi znanstveni dokazi ili istrazivanja koja bi pokazala drastično veću incidenciju autističnog spektra kod specificne krvne grupe. Uostalom, s obzirom da je autizam u velikoj mjeri genetski uvjetovan (incidencija je 60 do 90% veca kod ljudi čiji su pretci bili autistični), nije vidljivo kojim bi to mehanizmom krvna grupa utjecala na razvoj autizma. Krvna grupa se određuje prema markerima na crvenim krvnim zrncima, koja se stvaraju u koštanoj srzi. Kakve veze to ima s razvojem mozga i aktivacijom specifičnih gena koji uvjetuju autizam?

Drugo: Nikakva cjepiva nikad nisu sadrzavala zivu. To je bezočna laz. Postoji ekstremno velika razlika izmedju elementarne žive i žive vezane u neki spoj ili neku sol. Elementarna živa jest izuzetno toksična i opasna, thimerosal (ili thiomersal) nije. Dapače, napravljeno je stotine i stotine istrazivanja na tu temu i nikad, NIKAD, nije nađena ni jedna uzročno-posljedična veza izmedju thimerosala i autizma. Kao što nikad nije nađena veza između ijednog cjepiva i autizma. Jer cjepiva NE UZROKUJU autizam, autizam NIJE bolest već je stanje organizma. Isto kao što Alzheimer nije bolest, iako se nekad naziva bolescu, već je stanje. Gripa s druge strane jest bolest, uzrokovana virusom. Da thiomersal kojim slučajem uzrokuje autizam, onda bi incidencija autizma stala pred 25 godina kad su cjepiva s tim prezervativom izbačena iz upotrebe. Konkretno, na razini EU ta zabrana stoji od 1999. godine. No ipak, i dalje imamo autizam. Štovise, imamo autizam kod kompletno necijepljene djece, to je činjenica koju svi ovakvi šarlatani poput Denisa suptilno izostasvljaju. To bi već trebalo bit dovoljno da makne svu sumnju s cjepiva ili thiomersala kao okidača.

Što se tiče formaldehida, netko bi trebao upoznati Denisa kako ljudsko tijelo normalno stvara, na dnevnoj bazi, formaldehid jer je isti nusprodukt probave hrane. I nalazi se uvijek u krvotoku. Štovise, formaldehid je ključan u staničnoj biologiji. Ako pričamo o količini, evo koliko je argument koji iznosi Denis.zaista blesav: ljudsko tijelo na dnevnoj bazi proizvede oko 50 tisuća miligrama formaldehida. U usporedbi s tim, kroz SVA cjepiva primimo oko 0,1 mg. 0,0002% od dnevne količine. Koju sami proizvedemo. Može pitanje sad: Kako onda nismo svi autistični od sve te silne količine formaldehida koje imamo u vlastitom tijelu?!

Konačno, kad se priča o kombiniranim cjepivima 5-u-1 i 6-u-1: cjepivo 6-u-1 sadrzi izmedju 8 i 10 antigena. To je to. Na mikrosekundnoj bazi svaki čovjek je izložen napadu milijarda virusa, bakterija, gljivica i svega ostalog. To je mnogo milijarda antigena. Opet se sve svodi na količinu: ako si konstantno pod napadom milijarda antigena, hoće li zaista tih 10ak ekstra imati ikakav utjecaj?! Ne, neće. Posebno ako to nisu aktivne supstance u smislu živig virusa ili bakterija. I to je izuzetno bitno: antigen nije isto što i bakterija koja napadne organizam. Antigen je tu da izazove imunološku reakciju (koja se pojača adjuvansima), ali sam po sebi NE MOŽE ZARAZITI organizam. Za to treba živu bakteriju, ili “živi” virus. Zato su imunološke reakcije gotovo u svim slucajevima lokalne, pričamo o lokalnom otoku (modrica na mjestu uboda), povćanje temperature (uzrokovano imunološkom reakcijom) i neke druge blaže posljedice. Naglašavam, u gotovo svim slucajevima, postoje situacije kad je reakcija prevelika. I to imamo propisano, znaju se nuspojave i one se rigorozno prate.

Cijepljenje je generalno sigurna radnja koja štiti Vas i Vašu djecu od ekstremno opasnih zaraznih bolesti koje mogu izazvati teška oštećenja ili smrt. Ne postoji nikakav znanstveni dokument ili ozbiljna znanstvena studija koja pokazuje vezu između autizma i cijepljenja. Do sad je samo jedna takva studija izašla, bila je kasnije povučena, a autoru studije je doživotno zabranjeno da objavljuje znanstvene članke jer su ljudi otkrili da su sve tablice i rezultati čista prijevara. Ali ta prijevara nas i danas, skoro 30 godina nakon objave rada, užasno košta, zato se neke zarazne bolesti vraćaju i zato neka djeca danas pate. Postoje zarazne bolesti od kojih nema nikakvog lijeka jednom kad se dobiju (poput bjesnoće), i apsolutno jedini način da se prijenos takvih bolesti spriječi je cijepljenje. Zaista se nadam da ce se ovo sto sam napisao procitat s razumijevanjem. Sve napisano se moze provjeriti citanjem sluzbene medicinske literature ili pretrage relevantnih izvora.

Odgovore na postavljeno pitanje dali Antonija Buger i Ivan Bažulić

Podijelite dalje