Pojmovi koji zbunjuju: mutageno, karcinogeno, genotoksično – peti dio (najduži dio)

Pojmovi koji zbunjuju: mutageno, karcinogeno, genotoksično - peti dio (najduži dio)

It’s okay, it’s okay, it’s okay, it’s okay
If you’re lost, we’re all a little lost and it’s alright


U sjećanje Sonja Juran



Yves Poggioli bio je francuski novinar i član društva Mouvement de la paix, Pokret mira, nastalog u godinama nakon drugog svjetskog rata. Njegova supruga umrla je od raka i Yves je došao na ideju da tadašnje nuklearne sile odvoje 0,5% budžeta za naoružanje u svrhu istraživanja tumora. Yves nije imao puno utjecaja na međunarodnoj i francuskoj političkoj sceni. Srećom, njegov prijatelj jest. Osobno je poznavao tadašnjeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea koji ga je svojevremeno htio postaviti na funkciju ambasadora u SAD-u, a imao je i direktno poznanstvo s američkim medijima. Bio je to Emmanuel d’Astier de La Vigerie. U srpnju 1963. godine Emmanuel je organizirao sastanak s de Gaulleom koji ga je saslušao i, kako je Emmanuel kasnije napisao, dignuo je obrvu, ali nije rekao ni da ni ne. U međuvremenu Emmanuel je sakupio tadašnja zvučna imena, njih dvanaest. Među njima bili su švicarski arhitekt Charles Le Corbusier i onkolog Antoine Lacassagne. Sedmog studenog 1963. godine ambasade tadašnjeg SSSR-a, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u Parizu dobile su pismo njihovog prijedloga, a već dan kasnije to je pismo objavljeno u Le Monde te New York Times na engleskom jeziku. Emmanuel je odlično pripremio logistiku u ono doba prije e-mailova i brze komunikacije. Francuski predsjednik odgovorio je potvrdno u roku 48 sati. Treba biti svjestan da je cijeli taj pokret nastao u okvirima organizacija protiv nuklearnog naoružanja i za promociju mira. Dana 20.05.1965. godine osnovan je Centre international de recherche sur le cancer (CIRC), na engleskom jeziku International Agency for Research on Cancer (IARC) sa sjedištem u Lyonu. U crticama iz povijesti treba reći da je Yves Poggioli bio razočaran i njegov komentar objavljen je u Le Monde Diplomatique u siječnju 1966. godine. Očekivao je daleko intenzivniji istraživački angažman u kontekstu istraživanja liječenja, koji se do tog trenutka pa i kasnije nije dogodio.

CIRC/IARC je ipak opravdao barem dio svoje zamišljene funkcije. Jedna od zadaća je grupiranje tvari u kategorije. Te kategorije su razine znanstvenih dokaza da neka tvar može (potencijalno) izazvati tumore (biti karcinogena). Iz kojih tipova studija CIRC/IARC grupira tvari? To su:

Mehanicističke studije – in vitro ili in vivo eksperimenti koji mogu ukazati na potencijalnu karcinogenost (vidi prethodna četiri članka).
2) Studije u eksperimentalnim životinjama.
3) Studije u ljudima. Studije u ljudima mogu biti opservacijske, primjerice, prati se kako neka tvar, poput aflatoksina iz plijesni koja napada hranu ili konzumacije crvenog mesa, a koju ljudi unose hranom, utječe na rizik. Ako se radi o lijekovima koji se koriste u liječenju, u njihovim studijama se obavezno učestalost pojave tumora.

Analizom svih podataka CIRC/IARC će klasificirati. Postoje velike zabune oko rada CIRC/IARC-a. Kako oni sami navode, oni:
1. NE izračunavaju rizik niti
2. NE određuju koja je količina tvari opasna, a koja je sigurna za unos.
3. NE određuju druge rizike koji nisu povezani s tumorima

Premda ih doživljavamo kao klase rizika, CIRC/IARC grupe su razine dokaza u literaturi o kancerogenosti, a ne grupe rizika. U grupama nisu samo tvari, nego i okolnosti, profesionalne i životne (vidi dalje). Tvari u jednoj grupi mogu imati vrlo različite rizike. Neke ćemo doista izbjegavati u širokom luku, neke ćemo unositi htjeli ili ne htjeli. Nakon grupiranja, druge organizacije određuju rizik i određuju, ako je moguće, prihvatljivi dnevni unos ili neku drugu mjeru koja definira kakvu-takvu sigurnost primjene. Ako je u domeni hrane, to mogu biti FAO ili europska EFSA i američki FDA; ako je u domeni lijekova to može biti europska EMA. I druge organizacije mogu određivati točne rizike. Vidjet ćemo nekoliko primjera.

Koje su to grupe?

Grupa 1: Tvar/okolnost je karcinogena. Postoje jasni dokazi kako u ljudima, tako i u eksperimentalnim životinjama da tvar uzrokuje tumore. Čim se nešto klasificira u ovu grupu izaziva u ljudima jezu. U ovoj skupini je dim cigarete, kao aktivno i pasivno pušenje. Sva alkoholna pića su u ovoj skupini, procesirane mesne namirnice (primjerice trajne kobasice). Dimnjačari kao rizik zanimanja pripadaju ovoj skupini, baš kao i svakodnevno predenje i tkanje vune, sunčanje, radioaktivno zračenje, etilen-oksid koji se koristi u dezinfekciji, plod Areca palme u prehrani i – život u zagađenom zraku, gdje ne treba ići u Peking nego je dovoljno pogledati gradove Balkana. Od lijekova tu su neki hormonski lijekovi poput tamoksifena, a u hrani to je kontaminacija biljkama koje sadrže aristolohičnu kiselinu (ovo je bio i ostao problem na Balkanu), kao i aflatoksini iz plijesni. Virusi koje smo upoznali u četvrtom dijelu, poput virusa hepatitisa B i C, te nekih sojeva HPV-a, nalaze se ovdje. Ovdje nalazimo otapalo poput benzena, koje se neko koristilo i za dobivanje ekstrakata za parfeme.

Grupa 2A: Tvar/okolnost je vjerojatno karcinogena. U ovom slučaju postoje slabi ili nedovoljni dokazi u ljudima, ali postoje u životinjama. Postoji i još nekoliko mogućih kombinacija odnosa rizika ljudi i eksperimentalnih modela. U ovoj grupi je svašta i to ponekad zna puniti naslovnice medija. Crveno meso pripada ovoj skupini, kao i popularni Mate čaj. Radite li u noćnim smjenama, pripadate skupini rizika, baš kao i kad radite kao frizerke/frizeri, radite u rafineriji ili se bavite umjetničkim staklom. Tu se nalaze anabolički steroidi (koje primjerice koriste neki body builderi), te uzročnik malarije Plasmodium falciparum. Neki onkološki lijekovi kao adriamicin i cisplatin nalaze se u ovoj skupini. Nitrati i nitriti iz hrane su u ovoj skupini i to se ne odnosi samo na konzervanse već i na povrće pa i ono „eko“.

Grupa 2B: Tvar je moguće karcinogena. U ovoj grupi obično su tvari za koje su znanstveni dokazi kako u ljudi tako i u eksperimentalnih životinja ograničeni/nedovoljni. Od prirodnih tvari tu je kavena kiselina prisutna u vrlo velikom broju jestivih i ljekovitih biljaka te nekim propolisima, safrol iz mušktanog oraha, ekstrakt Ginkgo biloba. U grupi se nalazi nekoliko lijekova poput nekih antiepileptika i propil-tiouracila koji se koristi u liječenju pretjeranog rada štitnjače, te oksazepam. U ovoj grupi je svrstan i zaslađivač aspartam.

Grupa 3 i 4 su tvari koje se ne mogu svrstati u karcinogene ili vjerojatno nisu.

Pišući ovaj serijal, bio sam svjestan velikog rizika. Bilo koja od prethodno izrečenih rečenica može se izvući za senzacionalistički naslov. „Ako ste frizerka ili medicinska sestra umrijet ćete od raka“. „Nemojte više plesti vunene veste“, „Pijete li ovaj lijek za smirenje umrijet ćete“. Ostajem pri odluci da ovo napišem, jer je to ionako sve dostupno na stranicama CIRC/IARC, pa i na Wikipediji. Ove liste su se zloupotrebljavale na sve načine. Ako netko ne voli moderne lijekove, iskoristit će lijekove s nekih od lista. S druge strane, oni koji ne vole one koji ne vole moderne lijekove, napast će sok celera, jer je „kancerogen zbog nitrata“. To su sve realni događaji kojima sam svjedočio na društvenim mrežama. U jeku uzimanja briseva za infekciju coronavirusom i gripom, osvanulo je puno objava kako su štapići za briseve opasni zbog etilen-oksida kojima se dezinficiraju. Ove grupe mogu izazvati strah u ljudima. Znači li to da ako nosite vunenu vestu, zapalite cigaretu i popijete pivo da je bolje da si odmah prikratite muke? Ili ako idete na ćevape ili jedete celer u juhi i smoothie? Naravno da ne.

Gotovo je nemoguće sve navedene primjere objasniti, pa uzmimo nekoliko. Europska farmakopeja preporuča da se benzen ne koristi kao otapalo u proizvodnji lijekova, ali ako ga koristite, da njega ne smije biti u proizvodu više od 2 dijelova na milijun (ppm). Limite je davno postavila i za spomenuti etilen-oksid. Kod lijekova u grupi 1 primjenjuju se dodatne mjere praćenja koje pišu i na samim lijekovima. Europska agencija za hranu, EFSA, smirila je strasti i jasno navela da jedenjem nitrata iz povrća doista nećete ugroziti zdravlje. Nutricionističke organizacije diljem planete ograničile su preporuke za unos procesiranog i crvenog mesa. Nakon odluka CERC/IARC, započela je nova procjena preporuka dnevnog unosa aspartama, kao i za sve druge tvari. I za radioaktivnost postoje neke granice sigurnosti, svaki dan jedemo radioaktivni kalij-40 u količinama koje su naprosto dio života na Zemlji.

Ovim serijalom ne želim ni podcijeniti (banalizirati) niti precijeniti rizike. Nakon pojave medijskih priča o aspartamu, ljudi su se podijelili crno bijele loptice, neki su čak napadali CIRC/IARC, a drugi su pak imali svoje priče o tome što oni misle da je zdravo ili opasno. Kao i u slučaju celera i benzena, CIRC/IARC je odradio prvi dio posla za druge i ništa više. Postoje priče u životu koje su crne i bijele, ali priča o nastanku tumora je sve samo ne crna ili bijela.

Na kraju serijala, hvala vam ako čitate ili pospremate za kasnije. Opetovano kršim sva pravila pisanja na društvenim mrežama i iskreno, baš me briga. Tumori su bolna tema, nekima od vas iz vaših osobnih priča ili priča bližnjih. Hvala ako ste izdržali još jedan dio te boli samim čitanjem – nije mi bila namjera.

Posvećujem serijal Sonji Juran koja nas je napustila ove godine, bila je divno biće na internetu.

Slika: Le Corbusier, Wikipedia. Crni ili bijeli, utonite u ovu fotelju, jastuk je znanje oko nas, mekan, u više slojeva i s više uglova, pogledajte kroz staklenu stijenu prema nebu, nisu loši ti oblaci, drugačiji su od dopamina društvenih mreža.

Literatura (neki primjeri iz teksta):
Službena stranica IARC (vrlo lako nađete)
Nitrate in vegetables – Scientific Opinion of the Panel on Contaminants in the Food chain
Europska farmakopeja 11 (za etilen-oksid i benzen)
Le Monde Diplomatique 1966. A propos de la création du Centre international de recherche sur le cancer
JAMA. 2017 Mar 7;317(9):912-924 (jedan od primjera za crveno meso)
Lancet. 2002 Sep 14;360(9336):817-24.

5/5
Podijelite dalje

dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm.

1992. godine upisujem studije medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Nakon završene četiri godine studija odlučujem upisati i studij farmacije. Svoj tadašnji znanstveni interes imao sam prilike razviti radeći kroz dvije godine diplomski rad kod dr. Blaženke Grahovac i cijelom tadašnjem timu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u čijem sam laboratoriju imao prilike napraviti svoje prve korake. Diplomirao sam na temu molekularnog određivanja vrste Borrelia burgdorferi sensu lato u kliničkim uzorcima. Zahvalan sam i drugoj mentorici, profesorici Marici Medić-Šarić na gotovo majčinskoj podršci i na prvoj znanstvenoj publikaciji. 1998. godine diplomirao sam oba studija i stekao titule magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biokemije. Vrlo kratko sam 1998. godine radio kao asistent na zavodu za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a već iste godine zapošljavam se u istraživačkom institutu PLIVA d.d. čiji sam stipendist bio dvije godine. Počeo sam raditi kao istraživač u grupi koja se bavila istraživanjem novih protuupalnih lijekova kod dr. Mladena Merćepa. Njemu sam zahvalan, kao i svim kolegama, na svemu što sam naučio u znanosti, a toga je bilo puno. Biram li između istraživanja u industriji i akademskom okružju odabirem industrijsko okružje. Plod toga je nekoliko znanstvenih publikacija i više patenata. Postajem direktor istraživačkog programa u PLIVA d.d., a potom i voditelj stanične biologije u GlaxoSmithKline (GSK). Teško je nabrojati sve što sam prošao u znanstvenom iskustvu, od in vivo modela, molekularne i stanične biologije i niza tehnika. Smatram to privilegijom jer današnji koncept znanosti u industriji katkad više ograniči ljude nego im daje slobode. Više se ne smatram istraživačem i znanstvenikom, premda je, tko zna, jednom moguće da se vratim na taj posao. Ne volim ni da me tako zovu jer se ne volim krivo predstavljati. Kao prilog svoje povijesti prilažem listu radova. Ipak, ta povijest posla mi je dala puno vrijednog i zahvalan sam nekima omraženoj farmaceutskoj industriji na svemu što znam. 2005. godine postao sam doktor farmaceutskih znanosti s temom disertacije „Konjugati makrolida i glukokortikoida kao nova klasa protuupalnih lijekova.“ 2011. godine igrom neobičnog slučaja zaposlit ću se u Imunološkom zavodu d.d. najprije na Zavodu za transfuzijsku medicinu, a potom i kao direktor kvalitete. Bez obzira na težinu, to mi je bila velika privilegija i naučiti suptilnosti kontrole kvalitete cjepiva i proizvoda ljudske plazme obogati čovjeka za nivo striktnosti u kvaliteti koju druge grane industrije jedva dosežu. Bila mi je teška odluka otići i dan danas mi je žao te institucije i predivnih kolega koje sam tamo upoznao. Gdje su tu eterična ulja i biljke? Bezazleni tečaj aromamasaže u Aromari 2001. godine na kraju se pretvorio u hobi i interes. Zahvalan sam svojoj tadašnjoj tvrtki da je to bez problema ne samo tolerirala već su me i neki kolege ohrabrivali. Stekao sam samo jednu impresiju: svijet ljekovitih biljaka i eteričnih ulja je kaotični divlji Zapad u odnosu na striktnost svijeta farmaceutske industrije. U njemu ima potencijala koji treba razviti. Vremenom, to mi je postao moj glavni posao. Trebao sam položiti test i vlastite naivnosti i vremenom sam izgradio sve jasniji stav što je u tom svijetu prirodnih tvari i lijekova smisleno, a što je odnijela povijest. Svijet New Age-a ostavio je gorke uspomene na svijet „alternative“ i o tome trebam jednom napisati knjigu. Moj interes prema biljkama proširio se davno u svijet kozmetike, ali osobno ružno iskustvo dr. Stribor kozmetike udaljilo me još prije 3 godine od tog svijeta. Što sam znao, prenio sam na Plantageu kao mali hommage tom vremenu. Ako ikada nadrastem to gorko iskustvo ovaj interes, barem u smislu hobija, možda će se vratiti. Da bi se to desilo, ono staro prvo mora umrijeti, ali o tome više ne odlučujem ja. Moj današnji svijet je uvijek podređen osobnom učenju i iskustvu. Savjetujem pacijente i drago mi je što sam uopće prvi u struci razvio takav koncept koji je dio posla XXI. Stoljeća. Zahvaljujem se Atlantic Farmacia na uspješnoj suradnji kroz godine. Educiram puno druge i iz povijesti svojih prethodnih poslova pokušavam prenijeti svoja iskustva drugima i poraditi na općem znanju ne samo medicinskih djelatnika već cijelog društva. Aktivno pišem na Facebooku, izdao sam knjigu koja je plod tog pisanja, u grupi Samoniklog jestivog bilja, ali i u grupi Cijepljenje/vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice, čime se zahvaljujem Imunološkom zavodu. Znam biti težak, premda sam uglavnom blagog karaktera. Tvrdoglav sam, ponekad prednost, katkad mana. Tko me povrijedio/la i financijski iskoristio/la, zauvijek ima zatvorena vrata. Nisam zlopamtilo osim u ekstremima kojih, srećom, nema puno. Na prste dvije ruke. Volim planinariti, to već mnogi znaju. Volim biljke ali i sve prirodne znanosti. Govorim francuski i engleski jezik. Više na: https://www.plantagea.hr/o-meni/