Pojmovi koji zbunjuju: mutageno, karcinogeno, genotoksično – peti dio (najduži dio)
Pojmovi koji zbunjuju: mutageno, karcinogeno, genotoksično - peti dio (najduži dio)
It’s okay, it’s okay, it’s okay, it’s okay
If you’re lost, we’re all a little lost and it’s alright
U sjećanje Sonja Juran
Yves Poggioli bio je francuski novinar i član društva Mouvement de la paix, Pokret mira, nastalog u godinama nakon drugog svjetskog rata. Njegova supruga umrla je od raka i Yves je došao na ideju da tadašnje nuklearne sile odvoje 0,5% budžeta za naoružanje u svrhu istraživanja tumora. Yves nije imao puno utjecaja na međunarodnoj i francuskoj političkoj sceni. Srećom, njegov prijatelj jest. Osobno je poznavao tadašnjeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea koji ga je svojevremeno htio postaviti na funkciju ambasadora u SAD-u, a imao je i direktno poznanstvo s američkim medijima. Bio je to Emmanuel d’Astier de La Vigerie. U srpnju 1963. godine Emmanuel je organizirao sastanak s de Gaulleom koji ga je saslušao i, kako je Emmanuel kasnije napisao, dignuo je obrvu, ali nije rekao ni da ni ne. U međuvremenu Emmanuel je sakupio tadašnja zvučna imena, njih dvanaest. Među njima bili su švicarski arhitekt Charles Le Corbusier i onkolog Antoine Lacassagne. Sedmog studenog 1963. godine ambasade tadašnjeg SSSR-a, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u Parizu dobile su pismo njihovog prijedloga, a već dan kasnije to je pismo objavljeno u Le Monde te New York Times na engleskom jeziku. Emmanuel je odlično pripremio logistiku u ono doba prije e-mailova i brze komunikacije. Francuski predsjednik odgovorio je potvrdno u roku 48 sati. Treba biti svjestan da je cijeli taj pokret nastao u okvirima organizacija protiv nuklearnog naoružanja i za promociju mira. Dana 20.05.1965. godine osnovan je Centre international de recherche sur le cancer (CIRC), na engleskom jeziku International Agency for Research on Cancer (IARC) sa sjedištem u Lyonu. U crticama iz povijesti treba reći da je Yves Poggioli bio razočaran i njegov komentar objavljen je u Le Monde Diplomatique u siječnju 1966. godine. Očekivao je daleko intenzivniji istraživački angažman u kontekstu istraživanja liječenja, koji se do tog trenutka pa i kasnije nije dogodio.
CIRC/IARC je ipak opravdao barem dio svoje zamišljene funkcije. Jedna od zadaća je grupiranje tvari u kategorije. Te kategorije su razine znanstvenih dokaza da neka tvar može (potencijalno) izazvati tumore (biti karcinogena). Iz kojih tipova studija CIRC/IARC grupira tvari? To su:
Mehanicističke studije – in vitro ili in vivo eksperimenti koji mogu ukazati na potencijalnu karcinogenost (vidi prethodna četiri članka).
2) Studije u eksperimentalnim životinjama.
3) Studije u ljudima. Studije u ljudima mogu biti opservacijske, primjerice, prati se kako neka tvar, poput aflatoksina iz plijesni koja napada hranu ili konzumacije crvenog mesa, a koju ljudi unose hranom, utječe na rizik. Ako se radi o lijekovima koji se koriste u liječenju, u njihovim studijama se obavezno učestalost pojave tumora.
Analizom svih podataka CIRC/IARC će klasificirati. Postoje velike zabune oko rada CIRC/IARC-a. Kako oni sami navode, oni:
1. NE izračunavaju rizik niti
2. NE određuju koja je količina tvari opasna, a koja je sigurna za unos.
3. NE određuju druge rizike koji nisu povezani s tumorima
Premda ih doživljavamo kao klase rizika, CIRC/IARC grupe su razine dokaza u literaturi o kancerogenosti, a ne grupe rizika. U grupama nisu samo tvari, nego i okolnosti, profesionalne i životne (vidi dalje). Tvari u jednoj grupi mogu imati vrlo različite rizike. Neke ćemo doista izbjegavati u širokom luku, neke ćemo unositi htjeli ili ne htjeli. Nakon grupiranja, druge organizacije određuju rizik i određuju, ako je moguće, prihvatljivi dnevni unos ili neku drugu mjeru koja definira kakvu-takvu sigurnost primjene. Ako je u domeni hrane, to mogu biti FAO ili europska EFSA i američki FDA; ako je u domeni lijekova to može biti europska EMA. I druge organizacije mogu određivati točne rizike. Vidjet ćemo nekoliko primjera.
Koje su to grupe?
Grupa 1: Tvar/okolnost je karcinogena. Postoje jasni dokazi kako u ljudima, tako i u eksperimentalnim životinjama da tvar uzrokuje tumore. Čim se nešto klasificira u ovu grupu izaziva u ljudima jezu. U ovoj skupini je dim cigarete, kao aktivno i pasivno pušenje. Sva alkoholna pića su u ovoj skupini, procesirane mesne namirnice (primjerice trajne kobasice). Dimnjačari kao rizik zanimanja pripadaju ovoj skupini, baš kao i svakodnevno predenje i tkanje vune, sunčanje, radioaktivno zračenje, etilen-oksid koji se koristi u dezinfekciji, plod Areca palme u prehrani i – život u zagađenom zraku, gdje ne treba ići u Peking nego je dovoljno pogledati gradove Balkana. Od lijekova tu su neki hormonski lijekovi poput tamoksifena, a u hrani to je kontaminacija biljkama koje sadrže aristolohičnu kiselinu (ovo je bio i ostao problem na Balkanu), kao i aflatoksini iz plijesni. Virusi koje smo upoznali u četvrtom dijelu, poput virusa hepatitisa B i C, te nekih sojeva HPV-a, nalaze se ovdje. Ovdje nalazimo otapalo poput benzena, koje se neko koristilo i za dobivanje ekstrakata za parfeme.
Grupa 2A: Tvar/okolnost je vjerojatno karcinogena. U ovom slučaju postoje slabi ili nedovoljni dokazi u ljudima, ali postoje u životinjama. Postoji i još nekoliko mogućih kombinacija odnosa rizika ljudi i eksperimentalnih modela. U ovoj grupi je svašta i to ponekad zna puniti naslovnice medija. Crveno meso pripada ovoj skupini, kao i popularni Mate čaj. Radite li u noćnim smjenama, pripadate skupini rizika, baš kao i kad radite kao frizerke/frizeri, radite u rafineriji ili se bavite umjetničkim staklom. Tu se nalaze anabolički steroidi (koje primjerice koriste neki body builderi), te uzročnik malarije Plasmodium falciparum. Neki onkološki lijekovi kao adriamicin i cisplatin nalaze se u ovoj skupini. Nitrati i nitriti iz hrane su u ovoj skupini i to se ne odnosi samo na konzervanse već i na povrće pa i ono „eko“.
Grupa 2B: Tvar je moguće karcinogena. U ovoj grupi obično su tvari za koje su znanstveni dokazi kako u ljudi tako i u eksperimentalnih životinja ograničeni/nedovoljni. Od prirodnih tvari tu je kavena kiselina prisutna u vrlo velikom broju jestivih i ljekovitih biljaka te nekim propolisima, safrol iz mušktanog oraha, ekstrakt Ginkgo biloba. U grupi se nalazi nekoliko lijekova poput nekih antiepileptika i propil-tiouracila koji se koristi u liječenju pretjeranog rada štitnjače, te oksazepam. U ovoj grupi je svrstan i zaslađivač aspartam.
Grupa 3 i 4 su tvari koje se ne mogu svrstati u karcinogene ili vjerojatno nisu.
Pišući ovaj serijal, bio sam svjestan velikog rizika. Bilo koja od prethodno izrečenih rečenica može se izvući za senzacionalistički naslov. „Ako ste frizerka ili medicinska sestra umrijet ćete od raka“. „Nemojte više plesti vunene veste“, „Pijete li ovaj lijek za smirenje umrijet ćete“. Ostajem pri odluci da ovo napišem, jer je to ionako sve dostupno na stranicama CIRC/IARC, pa i na Wikipediji. Ove liste su se zloupotrebljavale na sve načine. Ako netko ne voli moderne lijekove, iskoristit će lijekove s nekih od lista. S druge strane, oni koji ne vole one koji ne vole moderne lijekove, napast će sok celera, jer je „kancerogen zbog nitrata“. To su sve realni događaji kojima sam svjedočio na društvenim mrežama. U jeku uzimanja briseva za infekciju coronavirusom i gripom, osvanulo je puno objava kako su štapići za briseve opasni zbog etilen-oksida kojima se dezinficiraju. Ove grupe mogu izazvati strah u ljudima. Znači li to da ako nosite vunenu vestu, zapalite cigaretu i popijete pivo da je bolje da si odmah prikratite muke? Ili ako idete na ćevape ili jedete celer u juhi i smoothie? Naravno da ne.
Gotovo je nemoguće sve navedene primjere objasniti, pa uzmimo nekoliko. Europska farmakopeja preporuča da se benzen ne koristi kao otapalo u proizvodnji lijekova, ali ako ga koristite, da njega ne smije biti u proizvodu više od 2 dijelova na milijun (ppm). Limite je davno postavila i za spomenuti etilen-oksid. Kod lijekova u grupi 1 primjenjuju se dodatne mjere praćenja koje pišu i na samim lijekovima. Europska agencija za hranu, EFSA, smirila je strasti i jasno navela da jedenjem nitrata iz povrća doista nećete ugroziti zdravlje. Nutricionističke organizacije diljem planete ograničile su preporuke za unos procesiranog i crvenog mesa. Nakon odluka CERC/IARC, započela je nova procjena preporuka dnevnog unosa aspartama, kao i za sve druge tvari. I za radioaktivnost postoje neke granice sigurnosti, svaki dan jedemo radioaktivni kalij-40 u količinama koje su naprosto dio života na Zemlji.
Ovim serijalom ne želim ni podcijeniti (banalizirati) niti precijeniti rizike. Nakon pojave medijskih priča o aspartamu, ljudi su se podijelili crno bijele loptice, neki su čak napadali CIRC/IARC, a drugi su pak imali svoje priče o tome što oni misle da je zdravo ili opasno. Kao i u slučaju celera i benzena, CIRC/IARC je odradio prvi dio posla za druge i ništa više. Postoje priče u životu koje su crne i bijele, ali priča o nastanku tumora je sve samo ne crna ili bijela.
Na kraju serijala, hvala vam ako čitate ili pospremate za kasnije. Opetovano kršim sva pravila pisanja na društvenim mrežama i iskreno, baš me briga. Tumori su bolna tema, nekima od vas iz vaših osobnih priča ili priča bližnjih. Hvala ako ste izdržali još jedan dio te boli samim čitanjem – nije mi bila namjera.
Posvećujem serijal Sonji Juran koja nas je napustila ove godine, bila je divno biće na internetu.
Slika: Le Corbusier, Wikipedia. Crni ili bijeli, utonite u ovu fotelju, jastuk je znanje oko nas, mekan, u više slojeva i s više uglova, pogledajte kroz staklenu stijenu prema nebu, nisu loši ti oblaci, drugačiji su od dopamina društvenih mreža.
Literatura (neki primjeri iz teksta):
Službena stranica IARC (vrlo lako nađete)
Nitrate in vegetables – Scientific Opinion of the Panel on Contaminants in the Food chain
Europska farmakopeja 11 (za etilen-oksid i benzen)
Le Monde Diplomatique 1966. A propos de la création du Centre international de recherche sur le cancer
JAMA. 2017 Mar 7;317(9):912-924 (jedan od primjera za crveno meso)
Lancet. 2002 Sep 14;360(9336):817-24.