Koliko Delta varijanta utječe na cjepiva?

Delta, također poznata i kao B.1.617.2, virusna je varijanta prvi put identificirana u Indiji tijekom prosinca 2020. i uskoro svojom visokom transmisijom (40-60% višom od alfa varijante) postala je dominantna u mnogim zemljama. Nekoliko mutacija te varijante smatra se da može utjecati na imunološki odgovor usmjeren prema ključnim antigenim regijama RBD domene.

Nedavna studija iz Kine sekvencijalnog PCR testiranja pokazala je da je virusno opterećenje kod Delta infekcije bilo ~ 1000 puta veće od opterećenja kod varijanti u početnom epidemijskom valu 2020. godine, sugerirajući da ima potencijal veće stope replikacije i veću zaraznost u ranoj fazi infekcije.


Laboratorijske studije

Nedavna studija u NEJM-u koristila je test neutralizacije živog virusa in vitro za usporedbu djelovanja neutralizirajućih antitijela nakon mRNA cjepiva protiv delte u odnosu na početnu varijantu.


Rezultati su pokazali da je delta oko 3 puta manje osjetljiva na neutralizaciju serumom u odnosu na početnu varijantu. Ipak, svi uzorci cijepljenih osoba (n=25) i dalje su imali neutralizirajuće djelovanje dosta iznad praga detekcije testa nakon druge doze što sugerira da se zaštitni imunitet najvjerojatnije zadržava protiv delte.

U moderninoj studiji testiranje uzoraka seruma osam sudionika tjedan dana nakon druge doze također je pokazalo umjereno smanjenje neutralizirajućeg titra protiv Delte (2,1 puta), u odnosu na početnu varijantu

U članku iz Lanceta kod testiranja antitijela nakon Astrazeneca cjepiva u 106 sudionika uočen je niži medijan neutr.antijela od oko 2,5 puta nakon 2 doze u odnosu na dvije doze Pfizera.


Također, znatno je manji broj sudionika imao mjerljiva antitijela protiv delte nakon dvije doze Astrazenece (62%) u odnosu na prethodne varijante. To je bilo u suprotnosti s prethodnim rezultatima istih autora, koji su pokazali da je više od 95% sudionika imalo mjerljiva antijela protiv delte nakon dvije doze Pfizera.

Članak objavljen u časopisu Nature također naglašava važnost druge doze i cijepljenje preboljelih za dovoljnu sposobnost neutralizacije delta varijante.


Uzorci seruma dobiveni od oporavljenih osoba nakon šest mjeseci pokazali su 6 puta manju sposobnost neutralizacije delte u usporedbi s varijantama D614G i alfa. Međutim, cijepljenje rekonvalescentnih osoba Pfizerom ili Astrazenecom pojačalo je humoralni imunološki odgovor na sve varijante više od 130 puta, znatno iznad praga neutralizacije.

Dvije doze cjepiva Pfizera generirale su visoku razinu seroneutralizacije protiv delta varijante i kod osoba koje prethodno nisu bile zaražene, kada su uzorkovane 8 i 16 tjedana nakon cijepljenja.

 

Efektivnost iz stvarnog svijeta


Najnoviji sumirani podatci iz Britanskog izvještaja o nadzoru cjepiva u vrijeme otkad je Delta dominantna pokazuju da je efektivnost cjepiva:

protiv simptomatske bolesti 85-95% (Pfizer-jaka pouzdanost dokaza) i 70-85 (Astrazeneca – srednja pouzdanost dokaza)

efektivnost protiv hospitalizacija – 90-99% (Pfizer-srednja pouzdanost dokaza) i 92% Astrazeneca (prema ranijoj analizi)

Britanski PHE u analizi izvještava da su od 92.029 slučajeva varijante Delta, necijepljene osobe činile 52.846 (64,1%) slučajeva kod osoba mlađih od 50 godina, dok se samo 3689 (4,4%) infekcija u ovoj dobnoj skupini dogodilo među cijepljenima. Smrtnost nakon Delta varijante kod osoba starijih od 50 godina dogodila se u dvostruko većoj stopi kod necijepljenih nego kod cijepljenih osoba.

Podatci iz škotske studije pokazuju da je Pfizer 79% učinkovit nakon dvije doze, 60% AstraZeneca (simptomatska infekcija).

Ova studija je pokazala da je Delta u Škotskoj pronađena uglavnom u mlađim skupinama. Rizik od prijema u bolnicu približno je udvostručen kod onih s Delta u usporedbi s Alfom. I cjepivo AstraZeneca i Pfizer bila su učinkovita u smanjenju rizika od infekcije SARS-CoV-2 i hospitalizacije kod osoba s Delta v.

Kanadsko istraživanje otkrilo je da su dvije doze cjepiva djelovale jednako dobro protiv Delte kao i protiv varijante Alpha (simptomatska infekcija):

Pfizer 87% učinkovit nakon dvije doze

 Moderna 72% nakon jedne doze

Izraelsko Ministarstvo zdravstva priopćilo je da je Pfizerovo cjepivo djelovalo 64% protiv simptomatkse infekcije. Podaci su također utvrdili da su dvije doze cjepiva Pfizer bile vrlo zaštitne od hospitalizacije nakon infekcije: 93%.

Podaci iz Izraela izuzetno su ohrabrujući. Unatoč povećanom broju slučajeva, ne vide porast broja smrtnih slučajeva ili hospitalizacija. Trenutno je otprilike 85% odraslih cijepljeno. Gotovo sve smrti i hospitalizacije od COVID-19 i u Americi sada su među necijepljenim ljudima. Države koje imaju neke od najviših % Delta varijanti i najniže stope cijepljenja imaju najveći porast slučajeva.

Iako se raspon ovih brojki efektivnosti može činiti zbunjujućim, to treba očekivati, jer je teško da jedna studija može točno odrediti efektivnost cjepiva u stvarnom svijetu. Uvjeti u opservacijskoj studiji jednostavno nisu isti kao u strogo kontroliranoj kliničkoj studiji.

Na primjer, moguće je da će ljudi koji odluče ne cijepiti se vjerojatnije dovesti u situacije u kojima bi mogli biti izloženi virusu. S druge strane, stariji ljudi su uglavnom cijepljeni, ali i osjetljiviji na delta varijantu. Jedan od načina da se isključe ova alternativna objašnjenja jest usporedba svake cijepljene osobe u studiji s necijepljenom podudarnih karakteristika.

 


Cjepiva ograničavaju mutacije


Korist od masovnog cijepljenja može ići dalje od ublažavanja rizika od infekcije i prijenosa u zajednici, uključujući ograničavanje virusne evolucije.

Znanstvenici su proveli longitudinalnu analizu preko 1,8 milijuna SARS-CoV-2 genoma iz 183 zemlje kako bi uhvatili virusne evolucijske obrasce povezane s cijepljenjem. Također, izvršili su sekvenciranje virusnog genoma kod 23 slučaja nakon cijepljenja i 30 necijepljenih COVID bolesnika.

Što se tiče genomske različitosti virusa u periodu jednog mjeseca, u vrijeme kada je 1% populacije cijepljeno, započinje pad genetičke različitosti virusa (manje varijanti).

Također, procijepljenost u zemljama gdje je> 25% osoba cijepljeno pokazano je da obrnuto korelira sa genetskom različitošću virusa.

Sekvence genoma osoba zaraženih nakon cjepiva sadržavale su viruse sa značajno manje mutacija epitopa B stanica u usporedbi s necijepljenim slučajevima COVID (2,3 puta). Također, cijepljeni zaraženi također su imali manje komplikacija povezanih s COVID-om u odnosu na necijepljene COVID-19 pacijente.

 

Karakteristike infecije cijepljene, a zaražene osobe

Nedavna studija u NEJM-u pratila je 3975 zdravstvenih radnika od kojih je 3179 cijepljeno je s najmanje jednom dozom mRNA cjepiva.

Ova studija otkrila je:

Učinkovitost dvije doze cjepiva mRNA protiv asimptomatskih i simptomatskih bolesti bila je 91%.

Kod necijepljenih dogodilo se 156 infekcija.

16 infekcija dogodilo se u potpuno ili djelomično cijepljenih osoba. u tim su slučajevima pronašli:

– 40% niže virusno opterećenje (manja zaraznost)
– 58% manji rizik od febrilnih simptoma
– 6 dana manje simptoma


Iako se ova studija nije uključivala slučajeve sa delta varijantom, ona naglašava da cjepiva rade daleko bolje od očekivanog i djeluju na mnoge aspekte sprječavanja i ublažavanja bolesti ako se ona dogodi nakon cjepiva.

Na kraju bitno je reći da su se varijante pojavile prije početka cijepljenja! Također do sada smo vidjeli da cjepiva mogu spriječiti čak i asimptomatsku infekciju. Nema infekcije -> nema mogućnosti da virus mutira -> nema varijanti. Također, iako su iz Pfizer-BioNTech nedavno rekli da razmatraju booster dozu, stručnjaci iz CDC i FDA navode kako nema dokaza da nam je zasad booster potreban.

Autor: Antonio Periš, mag. MLD

 

Literatura:

https://www.nature.com/articles/d41586-021-01696-3
https://assets.publishing.service.gov.uk/…/Vaccine…
https://edition.cnn.com/…/pfizer-waning…/index.html
https://virological.org/…/viral-infection-and…/724
https://assets.publishing.service.gov.uk/…/Variants_of…

https://assets.publishing.service.gov.uk/…/Variants_of…
https://www.thelancet.com/…/PIIS0140-6736(21…/fulltext
https://www.nature.com/articles/s41586-021-03777-9
https://www.medrxiv.org/…/2021.07.01.21259833v1.full.pdf
https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMc2107799…
https://www.thelancet.com/…/PIIS0140-6736(21…/fulltext
https://investors.modernatx.com/…/moderna-provides… 

 
5/5
Podijelite dalje

Antonio Periš

Antonio Periš rođen je u Osijeku 4.2.1996. Prirodoslovnu gimnaziju Ruđera Boškovića upisuje 2011. gdje u četvrtom razredu ostvaruje prvi rezultat na županijskom natjecanju iz biologije. Nakon položene mature upisuje Medicinski fakultet Osijek te 2020. postaje magistar medicinske dijagnostike. Tijekom studija dobitnik je više vrsta stipendija: STEM (u više navrata), stipendije grada Osijeka te Osječko baranjske županije. Na fakultetu se bavio znanstvenim radom te radom u kulturi stanica. U dva navrata je bio dobitnik Rektorove nagrade za izniman uspjeh tijekom studiranja. U slobodno vrijeme piše članke o cijepljenju te članke iz područja laboratorijske medicine za portal fitness.com.hr. Više godina se natjecateljski bavio karateom u kojem ima zvanje smeđe-crnog pojasa.