Trometamol – opasnost u riječi koju ne poznajemo

Dobio sam pitanje. „Zaboga, u cjepivima se nalazi TROMETAMOL. I na stranici piše baš ono što vidite na slici. Tko je dopustio da takav lijek bude u injekcijama?“ Da bismo smirili nepotrebni strah, krenut ćemo pomalo neobičnim putom. Kozmetikom.
 
Ako se natrijeva sol slavne hijaluronske kiseline koristi u „anti-age“ kozmetici, možemo li zamijeniti skupe kreme s običnom kuhinjskom soli koja sadrži natrij? Onako, otopite sol i naneste po licu. Pitanje zvuči čudno? Naravno da zvuči pomalo glupo. Zaboga, nedostaje hijaluronske kiseline. Pa u spoju „natrij-hijaluronat“ nije faca natrij, već hijaluronski dio. Natrij samo omogućuje neka svojstva poput drugačije topivosti u vodi i viskoznosti, što je bitno u kremama i serumima. Sada ćemo naučiti koliko nam kemija može izazvati zabuna.
 
Tris-hidroksimetil-aminometan još ima naziv trometamol (tromethamol) i Tris. Taj je spoj inače organski dušikov spoj koji se u staničnoj biologiji i farmaceutskoj tehnologiji koristi kao pufer. Puferi služe da štite stanice od naglih promjena kiselosti u medijima u kojima rastu. U cjepivima će završiti u vrlo malim količinama, nekoliko mikrograma, kao zaostatak od uzgoja stanica na kojima rastu neki virusi – cijepni sojevi s kojim imuniziramo djecu i odrasle. Odakle onda ideja da se radi o lijeku koji se koristi protiv bolova i pripada klasi NSAID-a?
 
Za sve je kriv dr. Google.
 
Naime, kada u Google upišete riječ „trometamol“ ili „tromethamol“ izbacit će rezultat za „deks-ketoprofen trometamol“. Ketoprofen i deks-ketoprofen su doista lijekovi, NSAID-i protiv bolova i mogu se nalaziti u obliku spoja zajedno s trometamolom. Trometamol/Tris se doista koristi zajedno s nekim lijekovima kako bismo im poboljšali svojstva, poput apsorpcije ili lakšeg načina davanja lijeka. No, deks-ketoprofen NIJE pirolo-pirol. U dr. Google pretraživanju nalazi se i drugi lijek koji dolazi u obliku soli s trometamolom. To je ketorolak. Ketorolak je doista pirolo-pirol. Čini se da smo razriješili dilemu straha.
 
Tris-hidroksimetil-aminometan odnosno trometamol odnosno Tris NIJE NSAID lijek, ne djeluje kao oni i logično ne može imati niti njihov profil nuspojava. On se samo katkad nalazi u spojevima s drugim lijekovima, slično kao što se nalazi natrij u natrij hijaluronatu. A natrij nema svojstva hijaluronske kiseline. Stoga niti Tris nema svojstva lijekova s kojima gradi spojeve. Sve to ne bi niti nastalo da je postojalo barem osnovno znanje kemije – tris-hidroksimetil-aminometan ne može biti pirol. Trebalo je pitati doslovce studenta koji sluša organsku kemiju. Jedna stvar nije u redu – plašiti roditelje neistinom lošeg pretraživanja dr. Google-a.
 
Inače, NSAID lijekove rutinski koristimo kod djece, poput ibuprofena kod povišene tjelesne temperature.
 
Je li je istina da za trometamol nema sigurnosnih informacija? Ne. Studije sigurnosti postoje još od ranih šezdesetih godina, intenzivno se koristi u pedijatriji kao i kod odraslih pacijenata tijekom više desetljeća u stanjima poput liječenja metaboličke acidoze (odveć velike kiselosti krvi). Doze koje se koriste su velike, i do nekoliko stotina miligrama po kilogramu. U cjepivima, podsjetimo nalazimo mikrogramske doze.
 
Već smo upozoravali na nepotrebne strahove, primjerice, sa manitolom ili fenil-alaninom (http://bit.ly/2TsEwM7) Općenito se ne treba bojati kemijskih imena pa preporučam pročitati dobar edukativan članak (http://bit.ly/2XPWBqk).
 
Tris/Trometamol je primjer gdje se najbolje vidi zašto o cjepivima ne trebaju pisati nestručni ljudi koji se izgube u džungli pretraživanja dr. Googlea.Je
5/5
Podijelite dalje

dr.sc. Stribor Marković mag.pharm.

1992. godine upisujem studije medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Nakon završene četiri godine studija odlučujem upisati i studij farmacije. Svoj tadašnji znanstveni interes imao sam prilike razviti radeći kroz dvije godine diplomski rad kod dr. Blaženke Grahovac i cijelom tadašnjem timu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u čijem sam laboratoriju imao prilike napraviti svoje prve korake. Diplomirao sam na temu molekularnog određivanja vrste Borrelia burgdorferi sensu lato u kliničkim uzorcima. Zahvalan sam i drugoj mentorici, profesorici Marici Medić-Šarić na gotovo majčinskoj podršci i na prvoj znanstvenoj publikaciji. 1998. godine diplomirao sam oba studija i stekao titule magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biokemije. Vrlo kratko sam 1998. godine radio kao asistent na zavodu za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a već iste godine zapošljavam se u istraživačkom institutu PLIVA d.d. čiji sam stipendist bio dvije godine. Počeo sam raditi kao istraživač u grupi koja se bavila istraživanjem novih protuupalnih lijekova kod dr. Mladena Merćepa. Njemu sam zahvalan, kao i svim kolegama, na svemu što sam naučio u znanosti, a toga je bilo puno. Biram li između istraživanja u industriji i akademskom okružju odabirem industrijsko okružje. Plod toga je nekoliko znanstvenih publikacija i više patenata. Postajem direktor istraživačkog programa u PLIVA d.d., a potom i voditelj stanične biologije u GlaxoSmithKline (GSK). Teško je nabrojati sve što sam prošao u znanstvenom iskustvu, od in vivo modela, molekularne i stanične biologije i niza tehnika. Smatram to privilegijom jer današnji koncept znanosti u industriji katkad više ograniči ljude nego im daje slobode. Više se ne smatram istraživačem i znanstvenikom, premda je, tko zna, jednom moguće da se vratim na taj posao. Ne volim ni da me tako zovu jer se ne volim krivo predstavljati. Kao prilog svoje povijesti prilažem listu radova. Ipak, ta povijest posla mi je dala puno vrijednog i zahvalan sam nekima omraženoj farmaceutskoj industriji na svemu što znam. 2005. godine postao sam doktor farmaceutskih znanosti s temom disertacije „Konjugati makrolida i glukokortikoida kao nova klasa protuupalnih lijekova.“ 2011. godine igrom neobičnog slučaja zaposlit ću se u Imunološkom zavodu d.d. najprije na Zavodu za transfuzijsku medicinu, a potom i kao direktor kvalitete. Bez obzira na težinu, to mi je bila velika privilegija i naučiti suptilnosti kontrole kvalitete cjepiva i proizvoda ljudske plazme obogati čovjeka za nivo striktnosti u kvaliteti koju druge grane industrije jedva dosežu. Bila mi je teška odluka otići i dan danas mi je žao te institucije i predivnih kolega koje sam tamo upoznao. Gdje su tu eterična ulja i biljke? Bezazleni tečaj aromamasaže u Aromari 2001. godine na kraju se pretvorio u hobi i interes. Zahvalan sam svojoj tadašnjoj tvrtki da je to bez problema ne samo tolerirala već su me i neki kolege ohrabrivali. Stekao sam samo jednu impresiju: svijet ljekovitih biljaka i eteričnih ulja je kaotični divlji Zapad u odnosu na striktnost svijeta farmaceutske industrije. U njemu ima potencijala koji treba razviti. Vremenom, to mi je postao moj glavni posao. Trebao sam položiti test i vlastite naivnosti i vremenom sam izgradio sve jasniji stav što je u tom svijetu prirodnih tvari i lijekova smisleno, a što je odnijela povijest. Svijet New Age-a ostavio je gorke uspomene na svijet „alternative“ i o tome trebam jednom napisati knjigu. Moj interes prema biljkama proširio se davno u svijet kozmetike, ali osobno ružno iskustvo dr. Stribor kozmetike udaljilo me još prije 3 godine od tog svijeta. Što sam znao, prenio sam na Plantageu kao mali hommage tom vremenu. Ako ikada nadrastem to gorko iskustvo ovaj interes, barem u smislu hobija, možda će se vratiti. Da bi se to desilo, ono staro prvo mora umrijeti, ali o tome više ne odlučujem ja. Moj današnji svijet je uvijek podređen osobnom učenju i iskustvu. Savjetujem pacijente i drago mi je što sam uopće prvi u struci razvio takav koncept koji je dio posla XXI. Stoljeća. Zahvaljujem se Atlantic Farmacia na uspješnoj suradnji kroz godine. Educiram puno druge i iz povijesti svojih prethodnih poslova pokušavam prenijeti svoja iskustva drugima i poraditi na općem znanju ne samo medicinskih djelatnika već cijelog društva. Aktivno pišem na Facebooku, izdao sam knjigu koja je plod tog pisanja, u grupi Samoniklog jestivog bilja, ali i u grupi Cijepljenje/vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice, čime se zahvaljujem Imunološkom zavodu. Znam biti težak, premda sam uglavnom blagog karaktera. Tvrdoglav sam, ponekad prednost, katkad mana. Tko me povrijedio/la i financijski iskoristio/la, zauvijek ima zatvorena vrata. Nisam zlopamtilo osim u ekstremima kojih, srećom, nema puno. Na prste dvije ruke. Volim planinariti, to već mnogi znaju. Volim biljke ali i sve prirodne znanosti. Govorim francuski i engleski jezik. Više na: https://www.plantagea.hr/o-meni/